NE REAGIRA NA TERAPIJU

MALO POZNATA INFEKCIJA STIGLA NA PRAG HRVATSKE Širi se poput požara, ubija do 60 posto pacijenata, a otporna je na sve lijekove

U Hrvatskoj do sada nije zabilježen niti jedan izolat Candide auris, kaže nam to prof dr. sc. Ana Budimir, predsjednica Povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravstva, koju smo pitali da komentira pisanje stranih medija o opasnoj gljivi koja se nezaustavljivo širi po bolnicama i ubija i do 60 posto zaraženih, piše Slobodna Dalmacija. Pacijenti u bolnice, među kojima su i one europske, dođu zbog neke rutinske operacije, a umiru od bolničke infekcije, dakle zaraze gljivom koja slabo ili nikako ne reagira na poznate antigljivične lijekove.

New York Times tako spominje slučaj starijeg čovjeka koji je primljen u bolnicu u Brooklynu, trebao je imati operaciju u području abdomena. Test krvi je otkrio da je zaražen misterioznim i jako opasnim oblikom opasne gljive Candida auris, a koju ne treba miješati s gljivom Candida albicans koju nalazimo prirodno u ustima, probavnom traktu i rodnici, a čije se prekomjerno patološko množenje relativno brzo rješava antimikoticima.

No, auris je ipak druga priča, navodi New York Times u podužem tekstu, navodeći da je muškarac na kraju umro od gljive koja nije reagirala na niti jednu antigljivičnu terapiju. Gljiva je trenutno zabilježena u 20 zemalja, a popis se svakodnevno nadopunjuje. Najbliže nama je došla u Austriju, praktički na prag Hrvatske.

Kad su liječnici otkrili da je gore spomenuti muškarac zaražen, odmah su ga stavili u izolaciju. Candidi auris su najčešće plijen ljudi koji se nalaze u bolnici, imaju oslabljen imunitet, ali ta gljiva, navode strani stručnjaci, ne bira - meta su joj i stari i mladi.

Gljiva se polako širi cijelim svijetom, te je strani stručnjaci nazivaju najvećom prijetnjom među svim bolničkim infekcijama jer se teško liječi, teško identificira i još teže uništava na bolničkim podlogama i inventaru.

Prof dr. sc. Ana Budimir jako je dobro upoznata s ovom opasnom infekcijom.

- Već od prvih izvješća o pojavi Candida auris, mikrobiolozi u Republici Hrvatskoj su svjesni njezina epidemiološkog potencijala i imamo dijagnostičke mogućnosti za njezinu identifikaciju. U Kliničkom zavodu za kliničku i molekularnu mikrobiologiju KBC-a Zagreb djeluje i Centar izvrsnosti, kojemu je naslov dodijelila Europska konfederacija za medicinsku mikologiju (European Confederation of Medical Mycology – ECMM).

U razdoblju između 2015. i 2016. godine Candida auris izolirana je i u Europi, nakon čega je zabilježena njezina prisutnost u vidu kolonizacije i infekcije, uglavnom u obliku većih epidemijskih grupiranja u Španjolskoj i Velikoj Britaniji, a po nekoliko slučajeva u Njemačkoj, Belgiji i Norveškoj. Epidemije izazvane ovim mikroorganizmom teško se suzbijaju i mogu trajati duže od godinu dana - kaže nam gospođa Budimir.

Tijekom proteklih pet godina spažena je na neonatalnoj jedinici u Venezueli, potom u španjolskim bolnicama, u jedinicama intenzivne skrbi u Britaniji, Indiji, Pakistanu, Južnoj Africi... Trenutno je veći broj zaraza zabilježen u New Yorku, New Jerseyu, Illinoisu, te je američki federalni Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izrazio zabrinutost.
Iako je muškarac iz našeg teksta umro od gljive, ona se doslovce nastanila u sobi u kojoj je bio muškarac, ušla je u strop, podove...


- Sve je bilo pozitivno na tu gljivu - zidovi, krevet, vrata, zavjese, telefoni, umivaonik, madraci... - navode stručnjaci iz Amerike.


Dr. Lynn Sosa, državna epidemiologinja iz Connecticuta kaže da je ta gljiva trenutno jedna od najvećih prijetnji za svijet među svim rezistentnim infekcijama. "Teško ju je pobijediti", kaže liječnica, dok CDC napominje da skoro polovica pacijenata koji se zaraze navedenom gljivom umire u roku od 90 dana.


Dr. Johanna Rhodes, infektologinja na Imperial College London, jednoga dana dobila je paničan pozv iz Royal Brompton Hospital, medicinskog centra u Londonu. Gljiva se nastanila u bolnici i nisu je se nikako mogli riješiti.
- Nismo znali odakle je došla. Nikad za nju nismo čuli, ali znamo da se širi poput požara - rekli su liječnici iz te bolnice, prenosi Slobodna Dalmacija.


Dr. Rhodes je odlučila pomoći bolnici da se identificira gljiva i da se očiste sobe. Pod njezinim nadzorom radnici u bolnici su pomoću uređaja prskali vodik peroksid u obliku "suhe magle" nakon što su kontaminirane prostorije sasvim ispraznili od bolesnika.

No, gljiva je toliko otporna da su se znanstvenici zaprepastili kako može preživjeti tretman raznim kemikalijama.
Medicalxpress piše da se gljiva kolonizira na koži pacijenata, u ušima ili na ranama, kao i na raznim bolničkim površinama, na kojima može živjeti jako dugo. Širi se s pacijenta na pacijenta ili s neke površine na čovjeka.

U najvećem riziku su pacijenti s oslabljenim imunitetom, ali i oni koji imaju razne katetere, te otvorene rane. CDC pak napominje da nitko nije imun na ovu zarazu, pa se bilježe i slučajevi kada je gljiva napala malu djecu, osobe u srednjim godinama, mlade, ali i muškarce i žene u sedamdesetim godinama. CDC navodi da gljiva može ući u krv i uzrokovati opasne, invazivne infekcije. Često se ne prepozna zaraza, pa se dijagnoza pobrka, primjerice, s drugom gljivom iz obitelji candida, posebno Candida haemulonii.

Candida auris je prvi put identificirana 2009. u Japanu, ali se navodi da je možda prvi slučaj zabilježen ipak 1996. u Južnoj Koreji. CDC smatra da će se nastaviti njezino širenje i ugroza za svijet.

Dobila je ime auris jer je to latinsko ime za uho, a ona se zna nastaniti u uhu ljudi i prvi put je primijećena u zvukovodu jedne pacijentice u Japanu. Gljiva se vjerojatno proširila i u druge zemlje, ali budući da u njima ne postoje laboratorijski testovi za njezinu pouzdanu identifikaciju, onda se slučajevi i ne prijavljuju. CDC napominje da između 30 i 60 posto ljudi koji se zaraze Candidom auris umire.

Komentiraj članak

Komentari