Registracija

Prijava

Budite na oprezu

Loša strana 'spasonosnih' klima-uređaja

U ovim toplim danima, kad meteorolozi najavljuju temperature i do +40°C, spas od vrućina mnogi pronalaze u zatvorenim prostorijama i ispod klima-uređaja.

Ukoliko je kvalitetan i redovito održavan, klima-uređaj zaista zna biti spas od nepodnošljivih vrućina, jer osim što hladi, pročišćava zrak, smanjuje vlažnost i uklanja neugodne mirise. Ipak, klima-uređaji često sa sobom nose i određene opasnosti, koje najčešće nastaju zbog neracionalnog namještanja temperature i nepravilnog održavanja samog uređaja.


Razlika između unutarnje i vanjske temperature ne bi trebala biti veća od pet ili šest stupnjeva, a klima-uređaj bi trebalo čistiti i dezinficirati barem dva puta godišnje. To je zbog toga što se u cijelom uređaju, a ne samo u filtru, skuplja prljavština, gljivice i bakterije, koje mogu prouzrokovati više bolesti.
Sindrom bolesne zgrade
Uglavnom je riječ o različitim vrstama infekcija dišnog sustava (virusne upale pluća i bronhitis), iritacijama sluznice očiju, nosa i grla, kašlju, jakim glavoboljama, umoru i manjku koncentracije. Svi ovi simptomi zajedno nazivaju se 'sindrom bolesne zgrade'.

Najopasnija bakterija koja se može naći u klima-uređaju je legionela, koja uzrokuje legionarsku bolest. Riječ je o vrsti upale pluća, a razvija se u vremenu od dva do 10 dana nakon što se udahne ova bakterija. Bolest počinje slabošću, pospanošću, glavoboljom i povišenom tjelesnom temperaturom, a može se javiti proljev i suhi kašalj.

Većem riziku od bolesti izloženi su kronični bolesnici, ljudi s oslabljenim imunitetom, pušači i alkoholičari. Kako biste izbjegli te opasnosti, zatražite stručnu pomoć servisera klima-uređaja, koji će ga očistiti na pravi način, a kod nekih uređaja sami možete oprati filtre u vodi svakih 15-ak dana.

U neodržavanim klima-uređajima mogu se nakupljati gljivice, prašina, prljavština životinjskog i biljnog podrijetla, a sve to može znatno naštetiti ljudima koji pate od alergija i potaknuti napadaje astme.

Razlika u temperaturi ne veća od osam stupnjeva
Posebno je važno obratiti pozornost i na temperaturu u prostorijama u kojima najčešće borave djeca, jer prehladan zrak može pridonijeti pojavi upale uha. Ako je temperatura u sobi preniska, tijelo će doživjeti temperaturni šok kad napusti prostoriju, što je posebno opasno kad su u pitanju djeca, stariji ljudi i kronični bolesnici, koji su podložniji toplinskom udaru. Razlike u temperaturi veće od osam stupnjeva opterećuju krvne žile i srce.

Najčešće reakcije na neprirodnu hladnoću klimatiziranih prostorija su curenje iz nosa, kašalj i drugi simptomi nalik gripi, kao i curenje krvi iz nosa zbog isušivanja sluznice. Ako vas muče kronični bolovi u kostima i zglobovima, boravak u klimatiziranim prostorijama dodatno vam može pogoršati tegobe.

Zbog suhog zraka koža postaje dehidrirana, a to pogoršava stanje onima koji pate od ekcema i drugih kožnih bolesti.

Datum zadnje izmjene: 06.08.2012 19:29

Povratak

Pošalji prijatelju

Budite na oprezu

Facebook komentari

Komentari

Avatar

Prohodnost cesta


Kolnici su mjestimice mokri i skliski u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Lici, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Na cestama u gorju mogući su odroni. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama i održavaju sigurnosni razmak između vozila te ih podsjećamo da u uvjetima smanjene vidljivosti (oblačno vrijeme, magla, jaki i povremeni pljuskovi kiše itd.) voze sa uključenim svjetlima.


Sutra od 14,00 do 22,00 sata zbog popravka pješačkog mosta (nathodnika) kod ulaza 1 u Nacionalni Park Plitvička Jezera na ŽC5201 Selište Drežničko-Prijeboj, vozit će se obilazno cestom D1 Prijeboj-Ličko Petrovo Selo-Grabovac, i obratno. ( Za posjet Nacionalnom parku Plitvička jezera, iz smjera Zagreba, pristup je moguć do ulaza 1 i parkinga na ulazu 1, a iz smjera Splita do ulaza 2 i parkinga na ulazu 2 te do hotela Jezero, Plitvice i Bellevue).

Sutra, 29. srpnja 2014.god. od 11,30 do 13,30 sati bit će zatvorena brza cesta Solin-Klis (D1) u smjeru Splita, zbog radova. Obilazak je „starom kliškom cestom“ (ŽC6253). Iz Splita prema Dugopolju promet će teči nesmetano.

Zbog radova zatvorene su ceste:
- D2 Osijek-Vukovar između nadvožnjaka „Nemetin“ i skretanja za Zračnu luku Osijek,
- D22 Možđenec-Sudovec,
- D29 Kašina-Marija Bistrica,
- D50 Otočac-Perušić kod nadvožnjaka Janjče,
- D25 Korenica-Gospić (od 08,00 do 18,00 sati),
- D57 Vukovar-Orolik,
- D205 Klanjec-Dubrovčan,
- D307 Gornja Stubica-Marija Bistrica i
- ŽC6280 Dubovica-Sveta Nedjelja.

Uz privremenu prometnu signalizaciju vozi se na dionicama državnih cesta:
- D1 Korenica-Debelo Brdo,
- D9 Metković-Opuzen i
- D303 Rovinj-Rovinjsko Selo.

Od 8 do 18 sati, zbog radova zatvara se D25 Korenica-Gospić (do 6. kolovoza 2014. god.). Obilazak: Korenica D1-Udbina-D522-Gornja Ploča-Lovinac-D50-Gospić.

Naizmjence se vozi na:
- D2 od kružnog toka u Turčinu do raskrižja s Gospodarskom ulicom u Varaždinu,
- D31 od Šestak Brda do Pokupskog,
- D45 Rogoža-čvor Kutina,
- D47 Lipik-Novska, u mjestu Jagma,
- D205 Risvica-Dubrovčan,
- D206 na dionici od Valentinova do Petrovskog,
- na D227 Šenkovec-Štrigova u naselju Prekopa i
- Sisačka ulica u Karlovcu, izlaz iz Karlovca prema Pisarovini (D36).

Za teretna vozila zatvorene su ceste:
- D29 Marija Bistrica-Soblinec,
- D228 Jurovski Brod-Ozalj-Karlovac, u Gornjem Pokupju (za vozila iznad 15t),
- ŽC3124 Vidrenjak-Popovača-Kutina–Novska,
- ŽC3252 Novska-Borovac i
- ŽC4030 Orahovica-Kutjevo.

Zbog oštećenja mosta Cubinec do daljnjeg je zatvorena državna cesta D22 Križevci-Sveti Ivan Žabno za vozila iznad 3,5 tona nosivosti. Obilasci su: D41 prema Majurcu do skretanja za Lemeš Križevački-ŽC2212-ŽC2228-Trema-DC 22 i obratno. Za vozila ukupne mase do 3,5 tona nosivosti i ukupne širine do 2 m, privremeno se vozi preko zamjenskog mosta, a vozila se propuštaju naizmjence.

Otvoren je novi kolnik na autocesti A3 Bregana-Lipovac poslije čvora Rugvice u smjeru Zagreb Istok i autoceste A4 Zagreb-Goričan. Privremeni prolaz koji se koristio, više se ne koristi. Zabrana prometa za sva vozila i dalje ostaje u poslovnoj zoni Zagreb Istok.


Savjeti za sigurnu vožnju


  • Planirati put i uzeti u obzir alternativne pravce. Najkraći put na karti nije nužno i najbrži.
  • Odmoriti se! Umorni vozači gube koncentraciju pa se na dužim putovanjima treba češće odmarati.
  • Provjeriti ulje, rashladnu, kočionu i tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla.
  • Provjeriti tlak u gumama, stanje i dubinu utora na njima (barem 3 mm).
  • Ponijeti nešto za jelo i (osvježavajuće) piće. Katkad putovanje traje duže od očekivanog.
  • Prije putovanja natočiti puni spremnik goriva
  • Vezati se sigurnosnim pojasom a voze li se i djeca pažljivo provjerite njihove sjedalice i sigurnosne pojaseve.
  • Prilagoditi brzinu kretanja vozila uvjetima i stanju na cesti te poštovati ograničenja brzine.
  • Uključiti radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS) kako biste saznali što se događa nacesti i izbjegli čekanja. Ili, raspitati se u HAK-u (072 777 777) o stanju na prometnicama na kojima namjeravate voziti.
  • Dobro je biti član HAK-a: Vrlo često se događa da ključevi ostanu zaključani u automobilu ili je točeno krivo gorivo, ... pozivom na 1987 - klub će vam tada pomoći na cesti!

Savjeti MUP-a i HAK-a motociklistima


  • Uvijek nosite zaštitnu kacigu i ostalu opremu
  • Nemojte voziti brzo i prilagodite brzinu uvjetima na cesti
  • Ne precjenjujte svoje vozačke sposobnosti
  • Vozite s upaljenim svjetlima, tako ste uočljiviji drugima
  • Nemojte pretjecati gdje nije dozvoljeno ili je rizično

Savjeti MUP-a i HAK-a vozačima automobila


  • Ne oduzimajte vozačima motocikla prednost prolaska
  • Kod prestrojavanja i pretjecanja pazite na “mrtvi kut”
  • Vodite računa da motocikli brže ubrzavaju od auta
  • Motocikli se mogu učiniti daljima nego što zaista jesu
  • Ne usporavajte bez da ste dali znak paljenjem sva četiri pokazivača smjera ili laganim pritiscima ("pikanjem") na papučicu kočnice

Prometna nesreća


Više informacija na HAK-u »

Zemlja Jed. Valuta Kupovni Srednji Prodajni
Australija Australija 1 AUD 5,317727 5,333728 5,349729
Kanada Kanada 1 CAD 5,233487 5,249235 5,264983
Češka Češka 1 CZK 0,276641 0,277473 0,278305
Danska Danska 1 DKK 1,019072 1,022138 1,025204
Mađarska Mađarska 100 HUF 2,463446 2,470859 2,478272
Japan Japan 100 JPY 5,552024 5,568730 5,585436
Norveška Norveška 1 NOK 0,908368 0,911101 0,913834
Švedska Švedska 1 SEK 0,830047 0,832545 0,835043
Švicarska Švicarska 1 CHF 6,254424 6,273244 6,292064
Vel. Britanija Vel. Britanija 1 GBP 9,604980 9,633882 9,662784
SAD SAD 1 USD 5,654487 5,671502 5,688517
Europska Unija Europska Unija 1 EUR 7,598500 7,621364 7,644228
Poljska Poljska 1 PLN 1,832907 1,838422 1,843937

Copyright 2011. Portal Oko

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.