NUKLEARNI RAT

KRAJ SVEGA Kako bi izgledao nuklearni rat SAD-a i Rusije

Rezultat bi svakako bila nuklearna zima bi u svakom slučaju, ali i katastrofalne posljedice za cijeli svijet, piše Express.hr

Nakon povlačenja SAD-a iz INF sporazuma (Intermediate-Range Nuclear Forces) i provođenjem testiranja raketa srednjeg dometa, došlo je do očekivanog porasta tenzija s njihovim ideološkim neprijateljom, Rusijom. Te dvije najveće svjetske vojne i nuklearne sile definitivno imaju najveću moć i utjecaj u svijetu, a znanstvenici su predvidjeli kako bi njihov vojni sukob izgledao. Istraživači sa Sveučilišta Rutgers, Colorado i američkog Centra za atmosferska istraživanja koristili su novi klimatski model za simulaciju posljedica nuklearnog obračuna SAD-a i Rusije te su to usporedili s NASA-inom simulacijom.  

Prema njima, u slučaju nuklearne detonacije u atmosferu Zemlje bi bilo izbačeno oko 147 milijuna tona pepela i čađe. To bi se proširilo oko stratosfere, što bi nedvojbeno izazvalo nuklearnu zimu. Čađa se ne bi raščistila minimalno sedam godina.  Sedam godina mraka za Zemlju U prvoj godini nakon detonacije, globalna temperatura bi pala za oko 7 stupnjeva Celzijusa, a to bi se i pogoršalo u vremenu koje slijedi. U mraku koji ne prolazi uslijedio bi pad temperature za oko 10 stupnjeva, a vremenske katastrofe poput uragana i El Nina bi postale sve češće i nepredvidive. 

Kiša bi se u prvim mjesecima nakon napada smanjila za 30 posto na globalnoj razini, što bi, uz naravno radijaciju, uzrokovalo ogromne probleme u opskrbi hranom, piše IFL Science. 

- Takav rat bi imao posljedice na globalnoj razini, a to je ono što oni moraju imati na umu u svakom trenutku. Pitanje je da li bi čovječanstvo to uopće preživjelo - istaknuli su autori studije.  U ljudskoj je prirodi ratovati - barem nas tako uči povijest svjetskih sukoba. No, sa željom za osvajanjem moći i bogatstva dolazi i racionalnost - koja govori da ratovi nisu poželjno rješenje.  Gomilanje oruža je stara vojna tehnika koja je se razvila u posve drugom smjeru nakon izuma bombi. Tijekom Drugog svjetskog rata i Sovjetski Savez i SAD su gomilali nuklearno naoružanje unatoč činjenici da su već posjedovali toliko toga da su mogli svijet uništiti preko nekoliko puta. 

Tada je to prestalo biti pitanje "tko bi mogao napraviti više štete" i razvilo se igru u kojoj je ulog cijeli svijet. Zahvaljujući tehnološkom napretku, gomilanje oružja u velikoj mjeri je rijetko danas jer se rezultati rata teoretski određuju prema tehnološkoj superiornost, a ne materijalnom oružju. Danas na svijetu postoji više od 15.350 nuklearnih bojnih glava, a detonacija takve bombe od strane terorista je prvi mogući scenarij katastrofe svjetskih analitičara. Sljedeći mogući su, dakako, nuklearni sukobi. 

U memoarima Billa Odoma, pomoćnika Zbigniewa Brzezisnkog, otkriveni su tek dijelovi tih planova. Kako piše Foreign Policy, Odom i njegovi suradnici napravili su kratki popis za nastavak američke egzistencije. Prvo na popisu bilo je ustanoviti predsjednika. Točnije, treba ustanoviti tko je najviši dužnosnik u lancu nasljeđivanja predsjedničke dužnosti. Detalji su još uvijek državne tajne, ali pretpostavlja se da bi koristili čipove u opremi najviših političkih dužnosnika i vjerojatno bi nadgledali satelitima iste te političare.  Drugi korak je kako pomoći predsjedničkom nasljedniku da obavlja svoje dužnosti zapovjednika vojske, šefa države i šefa izvršne vlasti. Osim toga, morali bi uspostaviti zapovjedni lanac prema Pentagonu ili preživjelim najvišim vojnim zapovjednicima, a sve kako bi omogućili nuklearni napad na Sovjete. 

Pripadnici svake ekipe, a tajna je koliko bi takvih ekipa bilo, morali su biti spremni šest mjeseci preuzeti dužnosti i ovlasti čitavog američkog vrha kako bi država mogla nastaviti funkcionirati. Poznato je da je krajem osamdesetih CIA uspostavila svoju tajnu agenciju koja bi poslala tročlane ekipe na tajne lokacije, a sve kako bi koordinirali rad ureda obavještajne agencije i sve to prenosili predsjedniku. Zna se i da su brojne druge agencije počele s gradnjom skloništa na tajnim lokacijama i da je jedan od predsjedničkih nasljednika redovito prebacivan u sklonište Mount Weather kada bi se američki vrh sastao zbog nekih važnih događaja.

Masovna odmazda 

Ako ste ikad igrali igrice vojne strategije i izgrađivali impresivnu vojnu silu da bi uništili neprijatelja, tada znate što je masovna odmazda - doktrina koja obuhvaća neizmjerno veliku silu kod protunapada kako biste izbrisali one koji s vama žele ratovati. Tu su taktiku formirale SAD i Rusija tijekom Hladnog rata, a razumljiv strah od masovne odmazde spriječio ih je i da se zarate. Ako je na stotine nuklearnih oružja upereno u našu zemlju, koji bi cilj postiglo uništavanje neprijateljske vojske? To naravno ne može pomoći u trenutku nuklearnog napada, no može poslužiti nanošenju moralne štete neprijatelju. Upravo je to ono na što se pozivaju zemlje koje imaju nuklearno oružje, kao i politike "nemoj napasti prvi". Vrijednost protunapada nema stratešku ili taktičnu vojnu vrijednost, no ovakvo odvraćanje ima za cilj prisiliti civile da pritišću svoju vladu kako ne bi prvi izveli nuklearni napad. Pogledajte video koji prikazuje isječka protunapada i katastrofalnih posljedica nuklearnog rata iz slavnog filma The Day After: 

Komentiraj članak

Komentari