Posljedice

KORONAVIRUS BI MOGAO DONIJETI I STRAŠNIJU EPIDEMIJU 'Možemo očekivati da će ujesen 30-35 posto djece imati neke elemente ovog poremećaja'

Nervozni roditelji, vrijeđanje, nasilje od strane brata ili sestre, samo su neki od problema s kojima su se u jeku pandemije djeca javljala Hrabrom telefonu. Stručnjaci upozoravaju da će zbog ove zdravstvene krize djeca imati problema i s posttraumatskim poremećajima.

Djeca posljednja dva mjeseca često u pomoć zovu Hrabri telefon. "Puno više zovu vezano uz nasilje, nasilje u obitelji, nad njima samima, nasilje od strane braće i sestara", rekla je Hana Hrpka, predsjednica udruge Hrabri telefon.

Sve više ih se javlja i putem interneta, točnije putem chata.

"Doslovce kažu: 'Što god napravim ne valja. Roditelj je stalno nervozan, stalno živčan i onda ruka poleti.' To nije samo i fizičko nasilje, govore o brojnom emocionalnom nasilju koji doživljavaju, o uvredama", ispričala je Hrpka, prenosi dnevnik.hr

Statistika MUP-a pokazuje da je kontinuirano u porastu povreda prava djece kada je u pitanju zlostavljanje i zanemarivanje. U prva četiri mjeseca zabilježen je rast od čak 60 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Usporedbe radi, tijekom ožujka i travnja ove godine zabilježena su 442 kaznena djela, a lani je tijekom ta ista dva mjeseca zabilježeno upola manje kaznenih djela – 222.

U padu je spolno zlostavljanje djece, ali smo policiju pitali je li to umjetan pad zbog koronakrize. Naime, policija do saznanja često dođe jer se djeca povjeravaju nekome u okolini.

"Da se dijete povjerilo prijateljici pa je prijateljica to ispričala majci i onda majka reagira i prijavi. U tom dijelu sigurno da je ova pandemija mogla imati i ima utjecaja u smanjenju broja prijava", rekla je Anita Matijević s Odjela maloljetničke delikvencije i kriminaliteta na štetu mladeži.

Brojne žrtve žive sa svojim zlostavljačima

I psihoterapeuti upozoravaju na to da su brojne žrtve bile zatvorene sa svojim zlostavljačima.

"Obiteljsko nasilje je sigurno puno prisutnije nego što se prijavilo u ovim mjesecima, a to će se pokazati tek u kasnijim mjesecima", rekla je Gordana Buljan-Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba.

A kasnije će se pokazati i kako je cijela ova kriza djelovala na psihičko stanje djece.

"Posttraumatski poremećaj se često javlja s odgodom. I mi možemo očekivati da će 30-35 posto naše djece na jesen imati elemente posttraumatskog stresnog poremećaja, anksioznosti, depresivnosti i konfuzije", rekla je Buljan-Flander.

Pravobraniteljicu za djecu Helencu Pirnat Dragičević smo pitali je li zadovoljna radom institucija tijekom pandemije.

"Uvijek je moguće i bolje. Kada su djeca u pitanju, potrebno je to jedno žurno, hitno, adekvatno djelovanje koje je, bojim se, u nekim situacijama izostalo", odgovorila je.

Ipak, važno je prijaviti svaku sumnju, a odgovornost za to je na svima.

Komentiraj članak

Komentari