Registracija

Prijava

Vladin voluntarizam

Izišla smijurija od tzv. Popisa poreznih dužnika

Eto, konačno je izišla i dugo čekana Linićeva lista tzv. poreznih dužnika čijim objavljivanjem se Slavko nada utjerati na milijune, pače milijarde kunića. Samo naprijed Slavko, junačino! Ovaj vam je potez na razini svih dosadašnjih. Dok sami sebe mjesecima uvjeravate u posvemašnju vladinu genijalnost, država tone barem tri puta brže nego li je to bilo ranije. A mislili smo kako to nije moguće. Cijelo vrijeme državu nam pokušavate «iz dreka» izvući posve genijalnim ekonomsko-financijskim čarolijama, koji su, redom, na razini ove objave tzv. liste tzv. poreznih dužnika. Nadamo se kako će Slavko, odnosno Vlada Zorana Milanovića, biti toliko pošteni pa će nakon, recimo pola godine, objaviti i podatak koliko je kunića utjerala ovom svojom najnovijom genijalnošću. Napomena: prefiks takozvanih nije slučajno napisan, naročito ne kada se radi o iznosima.

Kako smo vidjeli, genijalni Slavko (ili netko njegov) tzv. dug je klasificirao po stavkama dug poreza na dodanu vrijednost, dug poreza na dobit, dug poreza i prireza na dohodak, dug doprinosa za obavezna osiguranja, ukupni dug trošarina, dug poreza na promet nekretnina te carinski dug. Najveći iznosi, kako piše, kod većine tvrtki stoje u stupcima neplaćenog PDV-a i neplaćenih doprinosa.

Bilo bi pošteno, pitamo se zašto nije, kada bi pored svih tih navedenih stavki, postojala i stavka koja bi se mogla zvati - osnovni dug. A pored nje još jedna koja bi se mogla zvati - obračunate kamate od strane Porezne uprave. Pa da građanstvo vidi koliko su doista te tvrtke ili fizičke osobe dužne a koliko im je naša, na daleko poznata Porezna uprava, obračunala nečega što samo oni nazivaju kamatom. Dakle, kojom obračunskom matematkom, bolje kazati kojom kamatnom matematikom je dug rastao i po nekoliko puta u periodu kada to, zbog kratkoće trajanja, nije bilo moguće.

Dalje, ovaj posvemašnji Vladin šlamperaj, koji je na tragu svih dosadašnjih,  mogao je biti ukrašen još ponekom rubrikom ili stavkom.

Na primjer, mogli su pored rubrike gdje navode tzv. dug navesti i činjenicu je li dug pravomoćan ili nije. E, to je Slavkec ili netko njegov, izgleda, zaboravio. Dakle, jasno je kako su mnoge tvrtke ili pak fizičke osobe protiv tih falcifikata, tih tzv. Rješenja o dugu, koji se ovdje nekim čudom navodi kao definitivan, pokrenuli sudske postupke pred Upravnim sudom RH. Također je jasno kako će mnoge, vjerojatno većina, sudske presude ishoditi u svoju korist. I što bi se onda moglo dogoditi?

Zasigurno ćemo, nakon sve te siline sudskih postupaka, koji će jednoga dana ipak završiti, biti obasuti gomilom tužbi za naknadu štete, i to po raznim osnovama: Zbog nanošenja duševne boli (kada se radi o građanima), nanošenja štete lažnim objavljivanjem (tvtrke) a o tužbama koje će mnogi, već se sada zna,  povesti radi odavanja porezne tajne, da i ne govorimo. Cijela stvar mogla bi, u konačnici, kulminirati upravo suprotnim efektom: Ne da će Vlada ovim posve promašenim potezom nešto naplatiti, nego bi nama građanima na leđa mogla natovariti nova dugovanja. Linića i njegove za to neće biti briga. Kada sve dođe na naplatu, njega na poziciji neće biti, a sumnjamo i kako će se crvenjeti. Njihovi su obrazi taj običaj odavna zaboravili.

Da je ovo doista tako, navest ćemo primjer jedne dubrovačke tvrtke, koja potvrđuje pravilo o nevjerojatnom voluntarizmu i šlamperaju prilikom donošenja ovoga tzv. popisa dužnika. Koji bi se kolokvijalno mogao zvati i kruna svekolike gluposti Vlade Zorana Milanovića. Naime, u tom popisu navodi se kako dubrovačka tvrtka Stanogradnja duguje državi čak nevjerojatnih 9,9 mil kuna. Da nije smješno, bilo bi tragično. A istina je sljedeća. Ta tvrtka je tzv. Rješenje o dugu dobila 2008. godine, koji je retroaktivno primjenjen na period od 2005. godine pa nadalje. Osnovni dug je (radi se o dva Rješenja) ukupno nešto više od dva milijuna kuna (ne znamo točan iznos, ali je svakako je manji od tri milijuna). Nakon dvije žalbe ovoga društva, koje je Porezna uprava odbila po onoj narodnoj “vrana vrani oči ne kopa”, a i taj proces rješavanja žalbi je trajao par godina, društvo Stanogradnja je povelo postupak pred Upravnim sudom RH.

Dakle, ta tvrtka je tužila Poreznu upravu i pobija Rješenje o dugu, a postupak traje nevjerojatnih 3 do 4 godine. Kraj mu se još ne nazire. Odvjetničko društvo Ivković iz Rijeke, koje je Stanogradnja, obzirom kako se radi o možda najboljim poreznim stručnjacima u RH,  angažirala u tom postupku, nisu se mogli načuditi na koji je način i kojom argumentacijom to porezno Rješenje o dugu doneseno. Te su, što je poprilično neuobičajeno u odvjetničkoj praksi, Stanogradnji jamčili uspješan ishod tužbe. Pitamo se, što će Linić ili pak domaći porezni jadnici učiniti, kada ovaj sudski postupak bude okončan u korist Stanogradnje?

Porezna uprava naravno, svo vrijeme od sedam godina, društvu Stanogradnja za krivo obračunati tzv. dug obračunava i tzv. kamate. Tako da dug, s početnih nešto više od dva milijuna kuna, raste na nevjerojatnih 9,9 milijuna. Vjerojatno će na koncu godine narasti i na 12-13 milijuna, tako da će Linić, poštujući tu progresiju, sretan viknuti kako građani Državi duguju novih sto milijardi kuna. Ili koliko već, pitaj Boga. U međuvremenu je društvo Stanogradnja pred Općinskim sudom u Dubrovniku pokrenulo još jedan sudski postupak radi naknade štete protiv, recimo to tako, Države.


No, kada su u pitanju tvrtke, možda se radi i o nešto manjem krimenu nego kada su u pitanju građani ili fizičke osobe. Objavom njihovih imena, ne svih naravno, u posve neprimjerenom kontekstu, definitivno je produkt naslijeđenog komunističkog mentalnog sklopa koji ova Vlada, bez ikakve sumnje, baštini. Radi se o najobičnijoj brutalnoj denuncijaciji, dakle pokušaju stavljanja građana na nekakav stup srama, kao da svi svoja dugovanja nisu platili jer nisu htjeli ili pak nisu iz obijesti.

Tko zna iz kojih razloga pojedini građani nisu platili svoja dugovanja. Neki naravno jer nisu htjeli, i takve doista treba kazniti, ali neki nisu platili jer, možda, mjesecima nisu dobili plaću.

Sumnjamo kako se Porezna uprava vodila načelom pravednosti, kako su popis objavili nakon što je predmet svakoga građanina ponaosob dobro prostudira. Skloniji smo vjerovati kako se radi o taktici “udri Mujo nek je više vojske”. A ne treba zanemariti niti faktor ulizništva, kada svaka područna porezna uprava centrali u Zagrebu hoće dokazati kako je baš ona najbolja, kako je baš ona napisala najviše Poreznih rješenja kojim su građane ili tvrtke zadužili za ta fantomska potraživanja.  No, što naš više, nakon 20 godina “iskustva” može iznenaditi od bilo koje državne institucije?

Na koncu, što kazati o ovoj, još jednoj u nizu, gluposti Vlade Zorana Milanovića. Bojim se kako ćemo, nakon samo pola godine vladavine ove, možda najgore vlade do sada, glasno viknuti: Jaco ili Tomo, vratite se, sve vam je oprošteno!

Datum zadnje izmjene: 31.07.2012 12:38
Sve o temi:

Povratak

Pošalji prijatelju

Vladin voluntarizam

Facebook komentari

Komentari

Avatar

Prohodnost cesta


Promet je srednje gust na autocesti A1 između naplate Lučko i čvora Bosiljevo 2 u smjeru mora, na Jadranskoj magistrali na prilazima turističkih središta, na Krčkom mostu i na cestama u Istri.
Gužve i povremeni zastoji tijekom dana mogući na dionicama cesta na kojima traju radovi.

Na autocesti A6 Rijeka-Zagreb kroz tunel Tuhobić u smjeru Rijeke zbog radova vozi se jednim trakom.

Otvoren je novi kolnik na autocesti A3, poslije čvora Rugvice u smjeru Zagreb Istok i autoceste A4. Privremeni prolaz koji se koristio, više se ne koristi. Zabrana prometa za sva vozila i dalje ostaje u poslovnoj zoni Zagreb Istok.

Od 8 do 18 sati zbog radova zatvara se D25 Korenica-Gospić (do 6.kolovoza 2014. god.). Obilazak: Korenica D1-Udbina-D522-Gornja Ploča-Lovinac-D50-Gospić.

Večeras 24./25.07. od 22:00 do 04:00 h zbog redovnog održavanja u središnjem pojasu od 0+000 km (GP Rupa) do 19+900 km (čv. Diračje) na desnom kolniku, smjer Zagreb, te od 19+900 km (čv. Diračje) do 0+000 km (GP Rupa) na lijevom kolniku u smjeru Rupe. Povremeno će biti zatvorena pretjecajna prometna traka . Promet će se odvijati usporeno voznom prometnom trakom.

Uz privremenu prometnu signalizaciju vozi se na dionicama državnih cesta:
- D1 Korenica- Debelo Brdo
- D9 Metković- Opuzen
- D25 Bunić- Ljubovo.

Zbog radova zatvorene su ceste:
- D2 Osijek-Vukovar između nadvožnjaka „Nemetin“ i skretanja za Zračnu luku Osijek,
- D22 Možđenec-Sudovec,
- D29 Kašina-Marija Bistrica,
- D50 Otočac-Perušić kod nadvožnjaka Janjče,
- D57 Vukovar-Orolik,
- D205 Klanjec-Dubrovčan,
- D307 Gornja Stubica-Marija Bistrica,
- ŽC6280 Dubovica-Sveta Nedjelja.

Naizmjence se vozi na:
- D2 od kružnog toka u Turčinu do raskrižja s Gospodarskom ulicom u Varaždinu,
- D31 od Šestak Brda do Pokupskog,
- D303 Rovinj-Rovinjsko selo,
- D45 Rogoža-čvor Kutina,
- D47 Lipik-Novska, u mjestu Jagma,
- D205 Risvica-Dubrovčan,
- D206 na dionici od Valentinova do Petrovskog i
- na D227 Šenkovec-Štrigova u naselju Prekopa, i
- Sisačka ulica u Karlovcu, izlaz iz Karlovca prema Pisarovini (D36).

Za teretna vozila zatvorene su ceste:
- D29 Marija Bistrica-Soblinec,
- D228 Jurovski Brod-Ozalj-Karlovac, u Gornjem Pokupju (za vozila iznad 15t),
- ŽC3124 Vidrenjak-Popovača-Kutina–Novska,
- ŽC3252 Novska-Borovac i
- ŽC4030 Orahovica-Kutjevo.

Zbog oštećenja mosta Cubinec do daljnjeg je zatvorena državna cesta D22 Križevci-Sveti Ivan Žabno za vozila iznad 3,5 tona nosivosti. Obilasci su: D41 prema Majurcu do skretanja za Lemeš Križevački-ŽC2212-ŽC2228-Trema-DC 22 i obratno. Za vozila ukupne mase do 3,5 tona nosivosti i ukupne širine do 2 m, privremeno se vozi preko zamjenskog mosta, a vozila se propuštaju naizmjence.

Savjeti za sigurnu vožnju


  • Planirati put i uzeti u obzir alternativne pravce. Najkraći put na karti nije nužno i najbrži.
  • Odmoriti se! Umorni vozači gube koncentraciju pa se na dužim putovanjima treba češće odmarati.
  • Provjeriti ulje, rashladnu, kočionu i tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla.
  • Provjeriti tlak u gumama, stanje i dubinu utora na njima (barem 3 mm).
  • Ponijeti nešto za jelo i (osvježavajuće) piće. Katkad putovanje traje duže od očekivanog.
  • Prije putovanja natočiti puni spremnik goriva
  • Vezati se sigurnosnim pojasom a voze li se i djeca pažljivo provjerite njihove sjedalice i sigurnosne pojaseve.
  • Prilagoditi brzinu kretanja vozila uvjetima i stanju na cesti te poštovati ograničenja brzine.
  • Uključiti radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS) kako biste saznali što se događa nacesti i izbjegli čekanja. Ili, raspitati se u HAK-u (072 777 777) o stanju na prometnicama na kojima namjeravate voziti.
  • Dobro je biti član HAK-a: Vrlo često se događa da ključevi ostanu zaključani u automobilu ili je točeno krivo gorivo, ... pozivom na 1987 - klub će vam tada pomoći na cesti!

Savjeti MUP-a i HAK-a motociklistima


  • Uvijek nosite zaštitnu kacigu i ostalu opremu
  • Nemojte voziti brzo i prilagodite brzinu uvjetima na cesti
  • Ne precjenjujte svoje vozačke sposobnosti
  • Vozite s upaljenim svjetlima, tako ste uočljiviji drugima
  • Nemojte pretjecati gdje nije dozvoljeno ili je rizično

Savjeti MUP-a i HAK-a vozačima automobila


  • Ne oduzimajte vozačima motocikla prednost prolaska
  • Kod prestrojavanja i pretjecanja pazite na “mrtvi kut”
  • Vodite računa da motocikli brže ubrzavaju od auta
  • Motocikli se mogu učiniti daljima nego što zaista jesu
  • Ne usporavajte bez da ste dali znak paljenjem sva četiri pokazivača smjera ili laganim pritiscima ("pikanjem") na papučicu kočnice

Prometna nesreća


Više informacija na HAK-u »

Zemlja Jed. Valuta Kupovni Srednji Prodajni
Australija Australija 1 AUD 5,319961 5,335969 5,351977
Kanada Kanada 1 CAD 5,255857 5,271672 5,287487
Češka Češka 1 CZK 0,276453 0,277285 0,278117
Danska Danska 1 DKK 1,017750 1,020812 1,023874
Mađarska Mađarska 100 HUF 2,466752 2,474175 2,481598
Japan Japan 100 JPY 5,546227 5,562916 5,579605
Norveška Norveška 1 NOK 0,907429 0,910159 0,912889
Švedska Švedska 1 SEK 0,823134 0,825611 0,828088
Švicarska Švicarska 1 CHF 6,246467 6,265263 6,284059
Vel. Britanija Vel. Britanija 1 GBP 9,585068 9,613910 9,642752
SAD SAD 1 USD 5,632250 5,649198 5,666146
Europska Unija Europska Unija 1 EUR 7,589457 7,612294 7,635131
Poljska Poljska 1 PLN 1,834177 1,839696 1,845215

Copyright 2011. Portal Oko

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.