Registracija

Prijava

Hrvatskim medijima vladaju vlasnici, urednici i novinari koji nose biljege komunističke i udbaške prošlosti

Nije besmisleno ukazati da je pod Ivicom Račanom promijenjen hrvatski Ustav, ali ne na način da se demokratiziraju politički odnosi u državi, nego samo da se ovlasti koje je prije toga imao u tzv. polupredsjedničkom sustavu predsjednik Tuđman prenesu na njega kao kancelara, odnosno premijera. To svakako nije u duhu hrvatske političke tradicije u kojoj je vječan samo Hrvatski sabor.

Prije dvije godine bilo je znakovito da proslavi 20. obljetnice rušenja Berlinskog zida kao simboličnog čina sloma komunizma nitko od visokih hrvatskih dužnosnika nije bio nazočan, a vjerojatno ni pozvan. Za one koji znaju tumačiti diplomatski protokol i politički rječnik poruka je bila jasna. Hrvatska se još nije oslobodila svoje komunističke ideološke prtljage, pa prema tome nije bila ni poželjna na toj svečanoj obljetnici.

Uistinu se valja upitati je li Hrvatska potpuno raskrstila s propalom ideologijom i njezinim simboličnim i stvarnim repovima. Jednostavni odgovor glasi da nije. Počnimo od vrha vlasti.

Bivši predsjednik Republike Stipe Mesić bio je jedan je od najgorljivijih branitelja propale ideologije i njezinih derivata, a takav je ostao i danas kad na teret poreznih obveznika obnaša izmišljenu funkciju bivšeg predsjednika. Stalno se pozivajući na antifašizam, on namjerno izostavlja drugi totalitarni sustav kroz koji je Europa i Hrvatska u njoj trpjela u 20. stoljeću.

Ne treba se tome čuditi, jer je i sam bio komunist a k tome i suradnik Udbe, među čak 70.000 bivših članova SKH koji su pristupili HDZ-u kao pokretu za stvaranje hrvatske države. Njegov nasljednik obožavatelj partizanskih kapa i komunističkih obljetnica Ivo Josipović poznat je po izjavi kako će 'cijela Hrvatska postati crvena'.

Naravno, ne treba zaboraviti da je pravni, pa u neku ruku i ideološki, sljednik SKH današnji SDP. Zadnji predsjednik SKH Ivica Račan sve do svoje smrti bio je predsjednik SDP-a s mentalnim sklopom partijskog aparatčika.

Nije besmisleno ukazati da je pod Ivicom Račanom promijenjen hrvatski Ustav, ali ne na način da se demokratiziraju politički odnosi u državi, nego samo da se ovlasti koje je prije toga imao u tzv. polupredsjedničkom sustavu predsjednik Tuđman prenesu na njega kao kancelara, odnosno premijera.

To svakako nije u duhu hrvatske političke tradicije u kojoj je vječan samo Hrvatski sabor. Nije li, na primjer, da u Ustavu garantirano pravo na referendum kao najizravniji način demokratskog izjašnjavanja birača postoji najblaže rečeno tek kao fikus. Naravno, za to ne snosi samo odgovornost SDP, nego i HDZ koji se čak pobrinuo da ustavnim izmjenama referendum bude validan ako na njega izađe i manje od 50 posto birača. Stoga je normalno zaključiti da su SDP i HDZ dok se unutarstranački ne reformira dvije stranke slične ideologije.

Jedino u Hrvatskoj nije provedena lustracija

Idemo dalje. U svim državama bivšeg sovjetskog bloka u Europi nakon sloma komunizma provedena je na ovaj ili onaj način lustracija koja je trebala spriječiti bivše dužnosnike komunističkih tajnih službi, pa čak i dužnosnike komunističke partije da obavljaju javne dužnosti. Dakle nije se išlo na bilo kakav fizički progon pripadnika komunističkog pokreta, nego samo na njihovo odstranjivanje iz javnog života.

To se u Hrvatskoj nije dogodilo, iako je bilo nekoliko pokušaja u Saboru. U njemu to nije moglo proći jednostavno zbog toga što su neki čelni ljudi Hrvatskoga sabora bili suradnici jugoslavenskih tajnih službi.

Po nekim pouzdanim izvorima u prvom sazivu Sabora bilo ih je čak 68. Jednom prilikom je pok. Vladimir Bebić 'bombarder s Kvarnera' koji pošteno nije krio svoju obavještajnu prošlost i bio jedan od iskrenih komunista kakve treba poštovati izjavio je da je bio iznenađen kad je kao zastupnik u Saboru sreo mnoge koji su radili za Udbu i KOS.

Usput rečeno jedina država nastala raspadom Jugoslavije koja je donijela zakon o lustraciji je Makedonija, ali to su hrvatski mediji znakovito prešutjeli. U Hrvatskoj sa sadašnjim sastavom vrha vlasti, počevši od predsjednika Republike do Sabora i Vlade, jednostavno ne postoji klima za takvo raščišćavanjem s komunističkom prošlošću.

O ovoj temi mogao bi se napisati cijeli traktat, ali ćemo se zadržati samo na još nekoliko neoborivih činjenica. Europski parlament usvojio je 2. travnja 2009. godine Rezoluciju o europskoj savjesti i totalitarizmu.

U rezoluciji koja se poziva na brojne dokumente Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe i samog Europskog parlamenta u opsežnoj preambuli navodi se između ostalog: da ni jedna politička stranka nema monopol na tumačenje povijesti, da službena politička interpretacija povijesnih činjenica ne smije biti nametnuta parlamentarnom ili nekom drugom većinom, da krivo tumačenje povijesti može potaknuti isključivu politiku i potaknuti mržnju i rasizam, te da Europa ne može biti ujedinjena ako nije u stanju usvojiti zajedničko stajalište na svoju povijest i ocijeni nacističke, staljinističke, fašističke i komunističke režime kao zajedničku ostavštinu i provede poštenu i sveobuhvatnu raspravu o njihovim zločinima u prošlom stoljeću.

Na temelju takvog uvoda u 17 točaka se predlažu konkretne zadaće ne samo zemljama članicama Europske unije, nego i zemljama kandidatkinjama, što znači i Hrvatskoj, ali i zemljama koje to nisu ali su članice šireg sastava Vijeća Europe. Među 17 točaka Europskog parlamenta ističe se iskazivanje poštovanja svim žrtvama totalitarnih i nedemokratskih režima u Europi, te se odaje počast onima koji su se borili protiv tiranije i nasilja.

Podvlači se važnost očuvanja sjećanja na prošlost, jer ne može biti pomirbe bez istine i podsjećanja, te potvrđuje jedinstveni stav protiv svih totalitarnih vladavina bilo koje ideološke orijentacije. Važne su dvije točke iz rezolucije koja se može naći na internetskoj stranici www.europeanparliament.gov. U točki 15. pozivaju se sve članice Europske unije ali i zemlje kandidatkinje da 23. kolovoza proglase Danom sjećanja za žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, te da se taj dan obilježi s dostojanstvom i nepristranošću. U točki 16. Europski parlament izražava svoje uvjerenje da krajnji cilj otkrivanja i procjene zločina počinjenih pod komunističkim totalitarnim režimima jest pomirba, što može biti ostvareno priznanjem odgovornosti, traženjem oprosta i podsticanjem moralne obnove.

'Silenzio stampa'

Kao prvo, ta za Hrvatsku važna rezolucija Europskog parlamenta, usvojena s 553 glasova uz 44 protiv i 33 suzdržana, uopće nije registrirana u hrvatskim medijima, iako nekoliko njih imaju svoje dopisnike u Bruxellesu. Hrvatski sabor je tu rezoluciju potiho bez velike pompe usvojio tek prošle godine, ali u njezinoj provedbi nije učinio ništa, dapače sustavno je bojkotira, posebice otkako je Kukuriku koalicija došla na vlast.

Da ne govorimo kako 23. kolovoza u Hrvatskoj, s iznimkom Dubrovnika gdje su komunisti na Daksi pobili civile među njima i brojne antifašiste, datum uopće nije obilježen. Zavladala je 'silenzio stampa' iz jednostavnog razloga što u hrvatskim medijima, kako javnim tako i komercijalnim, još uvijek ima vlasnika, urednika i novinara koji nose biljege komunističke i udbaške prošlosti, pa je na određeni način rezolucija Europskog parlamenta uperena protiv njihove nečiste savjesti.

Zbog takve ideološki obojene vlasti, te jugofilskog komunističkog mentaliteta, počevši od predsjednika Josipovića pa naniže, u Hrvatskoj Berlinski zid još uvijek nije srušen. Zato nitko od predstavnika vlasti Republike Hrvatske nije ni mogao prije dvije godine nazočiti značajnoj obljetnici u Berlinu, a dio zida koji je postavljen pred veleposlanstvom Savezne Republike Njemačke u Zagrebu trebao bi biti podsjetnik Hrvatskoj da kad su zločini komunizma u pitanju još nije raščistila sa svojom prošlošću u ime pomirenja i moralne obnove.

Vjekoslav Krsnik/Dnevno.hr

Sve o temi:

Povratak

Pošalji prijatelju

Facebook komentari

Komentari

Avatar

Prohodnost cesta


Kolnici su mokri ili vlažni i skliski u većem dijelu zemlje.
Jak vjetar puše na dionicama autocesta: A1 od južnog ulaza u tunel Sveti Rok do vijadukta Božići te A6 Rijeka-Zagreb od Kikovice do tunela Tuhobić. Vozi se uz ograničenje brzine no autoceste su otvorene za sve skupine vozila.
Na cestama u gorju i duž Jadranske magistrale (D8) mogući su odroni zemlje i kamenja.
Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.

Do 06,00 sati kroz tunel Učku vozi se uz privremenu regulaciju prometa, zbog radova.

Na autocesti A1 kroz tunele Mala Kapela i Grič promet teče dvosmjerno, jednom tunelskom cijevi uz ograničenje brzine, zbog radova.

Na Riječkoj obilaznici kroz tunel Katarinu (od 25.+350 do 27. km) u smjeru Zagreba promet teče jednim trakom uz ograničenje brzine od 40 km/h, zbog radova.

Zbog radova zatvorene su ceste:
- D512 Makarska-Ravča na predjelu Stupica,
- D22 Možđenec-Sudovec i Križevci-Sveti Ivan Žabno,
- D30 dio Zagrebačke ulice u Petrinji,
- D57 Vukovar-Orolik,
- D205 Klanjec-Dubrovčan,
- D307 Gornja Stubica-Marija Bistrica i
- Sisačka ulica u Karlovcu, izlaz iz Karlovca prema Pisarovini (D36).

Naizmjence se vozi:
- na D1 Korenica-Debelo Brdo
- na D2 od kružnog toka u Turčinu do raskrižja s Gospodarskom ulicom u Varaždinu.
- na Jadranskoj magistrali kod Draga, kroz Duće, kod Drvenika, Zaostroga i Podaca, između Slanog i Trstenog i u mjestu Soline ( Dubrovačko- neretvanska županija).
- na D25 Bunić-Ljubovo,
- D205 Risvica-Dubrovčan,
- D206 na dionici od Valentinova do Petrovskog i
- na D227 Šenkovec-Štrigova u naselju Prekopa.

Za teretna vozila zatvorene su ceste:
- D29 Marija Bistrica-Soblinec,
- D228 Jurovski Brod-Ozalj-Karlovac, u Gornjem Pokupju (za vozila iznad 15t),
- ŽC3124 Vidrenjak-Popovača-Kutina–Novska,
- ŽC3252 Novska-Borovac i
- ŽC4030 Orahovica-Kutjevo.

U promet se uključuje sve veći broj motociklista i biciklista stoga pozivamo ostale sudionike u prometu na pojačan oprez i da obavezno provjeravaju „mrtvi kut“. Upozoravamo motocikliste i bicikliste da na kolniku još uvijek mjestimice ima pijeska i šljunka, posebice na cestama kroz gorska područja te da voze u skladu sa prometnim propisima.

Savjeti za sigurnu vožnju


  • Planirati put i uzeti u obzir alternativne pravce. Najkraći put na karti nije nužno i najbrži.
  • Odmoriti se! Umorni vozači gube koncentraciju pa se na dužim putovanjima treba češće odmarati.
  • Provjeriti ulje, rashladnu, kočionu i tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla.
  • Provjeriti tlak u gumama, stanje i dubinu utora na njima (barem 3 mm).
  • Ponijeti nešto za jelo i (osvježavajuće) piće. Katkad putovanje traje duže od očekivanog.
  • Prije putovanja natočiti puni spremnik goriva
  • Vezati se sigurnosnim pojasom a voze li se i djeca pažljivo provjerite njihove sjedalice i sigurnosne pojaseve.
  • Prilagoditi brzinu kretanja vozila uvjetima i stanju na cesti te poštovati ograničenja brzine.
  • Uključiti radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS) kako biste saznali što se događa nacesti i izbjegli čekanja. Ili, raspitati se u HAK-u (072 777 777) o stanju na prometnicama na kojima namjeravate voziti.
  • Dobro je biti član HAK-a: Vrlo često se događa da ključevi ostanu zaključani u automobilu ili je točeno krivo gorivo, ... pozivom na 1987 - klub će vam tada pomoći na cesti!

Savjeti MUP-a i HAK-a motociklistima


  • Uvijek nosite zaštitnu kacigu i ostalu opremu
  • Nemojte voziti brzo i prilagodite brzinu uvjetima na cesti
  • Ne precjenjujte svoje vozačke sposobnosti
  • Vozite s upaljenim svjetlima, tako ste uočljiviji drugima
  • Nemojte pretjecati gdje nije dozvoljeno ili je rizično

Savjeti MUP-a i HAK-a vozačima automobila


  • Ne oduzimajte vozačima motocikla prednost prolaska
  • Kod prestrojavanja i pretjecanja pazite na “mrtvi kut”
  • Vodite računa da motocikli brže ubrzavaju od auta
  • Motocikli se mogu učiniti daljima nego što zaista jesu
  • Ne usporavajte bez da ste dali znak paljenjem sva četiri pokazivača smjera ili laganim pritiscima ("pikanjem") na papučicu kočnice

Prometna nesreća


Više informacija na HAK-u »

Zemlja Jed. Valuta Kupovni Srednji Prodajni
Australija Australija 1 AUD 5,092405 5,107728 5,123051
Kanada Kanada 1 CAD 4,970990 4,985948 5,000906
Češka Češka 1 CZK 0,276474 0,277306 0,278138
Danska Danska 1 DKK 1,016422 1,019480 1,022538
Mađarska Mađarska 100 HUF 2,466431 2,473853 2,481275
Japan Japan 100 JPY 5,366054 5,382201 5,398348
Norveška Norveška 1 NOK 0,916870 0,919629 0,922388
Švedska Švedska 1 SEK 0,836009 0,838525 0,841041
Švicarska Švicarska 1 CHF 6,219645 6,238360 6,257075
Vel. Britanija Vel. Britanija 1 GBP 9,211325 9,239042 9,266759
SAD SAD 1 USD 5,483930 5,500431 5,516932
Europska Unija Europska Unija 1 EUR 7,589211 7,612047 7,634883
Poljska Poljska 1 PLN 1,811224 1,816674 1,822124

Copyright 2011. Portal Oko

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.