LOŠE BROJKE

Hrvatska po sigurnosti u prometu među najgorima, a ovo je najnesigurniji grad

U Hrvatskoj je, nakon pozitivnog trenda smanjenja broja smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama od 2011. do 2014. godine, u 2015. došlo do značajnog pogoršanja stanja jer je te godine poginulo 348 osoba, a u 2016. broj poginulih identičan je onom iz 2014. godine – 307.

Navedeni podaci, koji ukazuju na stagnaciju odnosno prekid nastavka pozitivnog višegodišnjeg trenda smanjenja broja smrtno stradalih u prometnim nesrećama, bili su povod udruzi Sigurnost u prometu i Fakultetu prometnih znanosti da jučer u Zagrebu organizira okrugli stol “Aktualno stanje sigurnosti cestovnog prometa”.

Na okruglom stolu su, među ostalim, izneseni podaci da je sa 72 poginula u prometu na milijun stanovnika Hrvatska na europskom dnu. Prosjek EU je 51 poginuli na milijun stanovnika. Lani je broj poginulih vozača i putnika bio manji nego 2015., no u 2016. poginulo je 67 pješaka, šest više nego godinu prije. Hrvatski je cilj do 2020. godine smanjiti broj poginulih u prometu na najviše 213.

Europsko vijeće za sigurnost prometa objavilo je podatke o poginulima u prometu u europskim metropolama, piše Večernji list.

Nažalost, Zagreb je na posljednjem mjestu s najviše poginulih (6) na 100.000 stanovnika. Najsigurnija metropola je Stockholm (0,7 poginulih) a slijede Beč (1,1), Berlin (1,2) i Dublin (1,2). Ovi podaci upućuju na zaključak kako je šest puta veća vjerojatnost fatalnog stradavanja u Zagrebu nego u Stockholmu.

No ostvarenju tog cilja nimalo ne pridonosi stanje hrvatskog voznog parka, čija je prosječna starost gotovo 15 godina.

A starost voznog parka posljednjih godina sve je veća, pogotovo od ulaska Hrvatske u EU. Prometne nesreće imaju za posljedicu i vrlo velike troškove za društvo.

Prema nekim procjenama, trošak po poginulom u prometnoj nesreći u Hrvatskoj je oko 1,3 milijuna eura, za teže ozlijeđenog 173.300 eura, a za lakše ozlijeđenog oko 13.300 eura. Ukupni trošak prouzročenih posljedica od prometnih nesreća u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 2,5 posto BDP-a, piše Večernji.

Komentiraj članak

Facebook komentari