Strašno

Hrvatska ima najsporiji mobilni internet u Europi, u razini s Iranom

Hrvatska je u konkurenciji 24 europske zemlje koje su testirane zemlja s najsporijim mobilnim internetom, pokazala je najnovija studija “State of the Internet” koju je provela ugledna američka kompanija Akamai Tech iz Massachusettsa.

Prema njihovim podacima, u Hrvatskoj korisnici mobilnog interneta na raspolaganju imaju brzinu od 2,2 megabita po sekundi, dok, primjerice, operateri u vodećoj Ukrajini nude u prosjeku 7,3, Švedskoj 6,6, a Austriji 6,1 megabit po sekundi.

Usporedba s ostalima

Ako bismo se uspoređivali sa zemljama u okruženju, mađarski operateri nude nešto brži mobilni internet (2,9 mbps), talijanski gotovo dvostruko brži (4,6 mbps), a Slovenci preko smartphonea ili laptopa u pokretu surfaju brzinom od čak 3,5 mbps.

Prema istraživanju tvrtke Akamai, Hrvatska je trenutno uz bok zemljama poput Indonezije, Kazahstana i Irana (2,0 mbps). Od nas su neznatno bolje i Malezija i Šri Lanka (2,3).

Brzina od 14,7 mbps u Južnoj Koreji zasad nam se čini kao znanstvena fantastika.

No, ovdje nije samo riječ o brzini kojom otvaramo news portale, logiramo se na društvene mreže ili učitavamo glazbene spotove. Jer, ova je brzina trenutno dovoljna za sve te operacije.

No, s obzirom na golemi porast upotrebe smartphonea kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, sve veći broj poslovnih korisnika preko mobitela pristupa svom mailu i raznim aplikacijama koje im olakšavaju bavljenje poslom.

Naravno, mijenja se i način na koji obavljamo posao, sve više u pokretu, a sve manje iz ureda.

Dakle, činjenica da smo u još jednoj, možda naoko manje važnoj, kategoriji na samom europskom dnu (a i vrlo nisko na svjetskoj ljestvici) zasigurno negativno utječe na poslovnu klimu u Hrvatskoj, pogotovo iz kuta gledanja stranaca koji bi nam trebali pomoći svojim investicijama.


Potrebno je ulagati u infrastrukturu

"Brzina mobilnih mreža, osim o tehnologiji, ovisi i o tome koliko korisnika koristi istu baznu stanicu. Ako želimo brži internet, mobilni operateri bi morali ulagati puno više u izgradnju infrastrukture. A ne ulažu zato što država stalno mijenja pravila igre, i regulatorne i porezne propise. Nedavno je stigao novi namet, pa tko bi u ovakvoj zemlji onda ulagao u infrastrukturu? Država se mora uozbiljiti i poslati poruku telekomunikacijskim investitorima, ali i svima drugima, da je ovdje sigurno i dobro ulagati", objašnjava stručnjak za telekomunikacije Đuro Lubura.

Njegova je računica jasna: 2,2 mbps zasad je dovoljna brzina za sve što treba prosječnom korisniku mobilnog interneta, ali zbog općeg dojma o tehnološkoj zaostalosti nije dobro biti na dnu tablice jer se time i stranim investitorima odašilje negativna poruka o općem stanju društva koje možda i ne odgovara istini.

"Korištenje mobilnog interneta svake godine u svijetu se udvostručuje, a trend će se nastaviti i u godinama koje slijede, pa se može očekivati još više korisnika koji će zagušiti postojeće bazne stanice u zemlji. Stoga će i brojka od 2,2 mbps u budućnosti možda i padati", kaže Lubura.

Možda ipak nije sve tako crno. Ako smo spori, ipak smo, zasad, među jeftinijima. Relativno svježe istraživanju ITU-a, a koje prenosi The Economist, mjerilo je cijene u referentnoj kategoriji: koliko dolara za 500 mb? Hrvati plaćaju u prosjeku oko 12,9 dolara ili 71 kunu, a Slovenci 103 kune. Susjedi Mađari plaćaju isti paket 84 kune, a od nas su brži za 0,7 megabita.

Komentiraj članak

Facebook komentari