DUBINSKA ANALIZA WIN-A

HRVATI SU GENERALNO SRETNI LJUDI 56 posto zadovoljno načinom života

Koliko su Hrvati zapravo sretni? Indeks sreće mjeri se na osobnom nivou, tj. prosjekom između (vrlo) sretnih i (vrlo) nesretnih ljudi.Od 1977. godine udruženje WIN provodi istraživanje kojim identificira globalnu sreću, prosperitet i nadu. Ove godine je istraživanje s partnerskim agencijama, među kojima je u Hrvatskoj i Sloveniji sudjelovala Mediana, provedeno u 55 država širom svijeta.

Pobjeda ekonomskog pesimizma

Indeks ekonomskog optimizma u Hrvatskoj iznosi -26 što je u tonu globalnog prosjeka koji je nakon dvije godine pozitivnih indeksa (23 u 2015. godini i 20 u 2016. godini) prešao u minus, preciznije -2.

Pozitivno na gospodarsku budućnost gleda 28 posto globalnog stanovništva, dok 30 posto gleda negativno. Najpesimističnije zemlje su Italija (indeks -50), Grčka (-42) i Turska (- 40).

Indeks ekonomskog pesimizma je također izuzetno visok među državama članicama EU, budući da je prosječni indeks -16.

Na drugoj strani, među ekonomski najoptimističnijim državama, su Nigerija (indeks 59), Vijetnam (55), Indonezija (53) te Indija (46). Južna Azija slovi kao najoptimističnija među svim regijama svijeta s indeksom optimizma 16, dok se SAD s indeksom -3 približava mišljenju stanovnika EU.

Ako pogledamo susjedne zemlje, pored već spomenute Italije, pesimističan pogled na ekonomsku budućnost imaju stanovnici Srbije (indeks -15) te stanovnici Bosne i Hercegovine (-27). Na suprotnoj stani su Slovenci čije se mišljenje kreće u pozitivnom smjeru te njihov indeks ekonomskog optimizma iznosi +5.

Nada ostaje

Gotovo 40 posto populacije smatra da će 2018. godina biti bolja od prethodne, što zvuči optimistično, iako je 2016. godine bolju sljedeću godinu predviđalo 52 posto ispitanika.

Tako indeks nade bilježi pad s 37 u 2016. godini na samo 16 ove godine. Njih 23 posto očekuje goru godinu od prethodne, a 32% njih smatra da će 2018. godina biti jednaka sadašnjoj.

U pogledu nade među državama pobjedu nosi Indonezija s indeksom nade 66, a Južna Azija slovi kao regija s najviše nade (indeks 51). Među najoptimističnijim državama nalazimo još Nigeriju (64), Fidži (57), Bangladeš i Indiju (oba indeksa 51).

U cijeloj Europi je udio optimista jednak udjelu pesimista, to znači da indeks iznosi 0 (u državama EU je niskih 5 bodova).
Zanimljivo je da je razina nade viša u siromašnijim zemljama gdje je i mogućnost napretka veća.

Dok je u zemljama bliže Hrvatskoj indeks nade ponekad je vrlo visok (Albanija 43 i Kosovo 40), s druge strane je najpesimističnija država svijeta Italija (indeks -41). Dosta je nisko pozicionirana i Bosna i Hercegovina (-18).

Hrvatska je s indeksom 16 donekle optimistična, što znači da 39 posto ispitanika u Hrvatskoj očekuje da će sljedeća godina biti bolja od prethodne, a njih 23 posto misli da će biti gora.

Slovenija se nalazi na nešto višem nivou od Hrvatske s indeksom nade 31, dok je Srbija prošla mnogo lošije - indeks nade je samo 4 na što najviše utječe 30 posto pesimista.

Manje sretan svijet u 2017. godini

Koliko su Hrvati zapravo sretni? Indeks sreće mjeri se na osobnom nivou, tj. prosjekom između (vrlo) sretnih i (vrlo) nesretnih ljudi.

Lako zaključimo da su Hrvati generalno sretni ljudi - sretnih je 56 posto stanovnika, nesretnih samo osam posto, što nam pripisuje indeks sreće 48. Od naših susjeda Slovenci imaju indeks sreće 56, Bosna i Hercegovina 47, Srbija 45, a Talijani 42 - usprkos negativnom pogledu na budućnost i nedostatak nade.

Najsretnije države su Fidži (92), Kolumbija (87), Filipini (84), Meksiko (82) i Vijetnam (77), dok su najnesretnije Iran (5), Irak (7) i Ukrajina (indeks 8).

Stanovnici SAD-a i Rusije jednako su sretni - u obje države je izmjeren indeks 50. Općenito možemo reći da je sretno 49 posto svjetskog stanovništva, no to je čak 10 posto manje nego prošle godine. Latinska Amerika čini se najsretnijim kontinentom na svijetu.

U dubinskoj analizi tim Win-a zaključuje da sreća manje ovisi o zemlji u kojoj živimo, a u većoj mjeri o našoj dobi, prihodima, obrazovanju te načinu života.

Izvor: Poslovni dnevnik

Komentiraj članak

Komentari