Registracija

Prijava

Malešov govor

Hajdukovi poslovni planovi - bolje ne čitati! (VIDEO)

Hajdukove uprave rijetko su navijače upoznavali sa svojim poslovnim planovima. Na Glavnim skupštinama dioničari i navijači često su im poručivali da oni koji nemaju plan ne znaju ni gdje idu, ni gdje su došli.

U sklopu priprema za Gradsko vijeće na kojem će službeni Hajduk pokušati "nagovoriti" vijećnike da Grad Split bude jamac za kredit - javnost očekuje prezentaciju plana budućeg rada Kluba na osnovu kojeg se kredit misli vratiti. U iščekivanju projekcije posjetimo se kakve smo planove do sada gledali (i slušali), prenosi Dalmacijanews.com.

Elaborat o preoblikovanju je imao plan za 2009. i 2010.

Prvim su nas razveselili tadašnji predsjednik i dopredsjednici Skupštine dr. Ante Nosić, Mirko Klarić i prof. Vinko Bajrović koji su potpisali elaborat o preoblikovanju i prospekt kojim su vabili ulagače i navijače - buduće dioničare. Između ostalog iz prospekta preoblikovanja našli smo i projekciju prihoda i rashoda za 2009. i 2010. godinu.

U navedenim projekcijama se planirao rashod 10% manji od prihoda te se očekivalo da će Hajduk ostvarivati dobit od oko 6,5 milijuna kuna godišnje.



Obje godine su prošle pa smo analizirali planirano i ostvareno. U 2009. godini prihod je umjesto 62 milijuna kuna bio čak 111 milijuna kuna (najviše zahvaljujući transferu Nikole Kalinića i Drage Gabrića). Već je tada zamijećen trend pada zarade od marketinga koji je na 79% ostvarenja (od planiranih 32 milijuna kuna, zaradilo se 25 milijuna kuna). Nažalost i rashodi su premašili plan za 96%, te se na plaće igrača umjesto planiranih 9 milijuna kuna troši 37 milijuna kuna, na kupnju igrača se umjesto 7 milijuna kuna potrošilo 21 milijun kuna, a ostali rashodi (intelektualne usluge, promidžba, reprezentacija...) su umjesto 3 milijuna čak 15 milijuna kuna.

U 2010. je loša i prihodovna strana koja je dosegla samo 58 milijuna kuna (iako su prihod od transfera i ulaznica premašili plan za +78%). Najveći razlog za 10 milijuna kuna manje prihoda od planiranog je to što smo godinu završili samo sa 37% ostvarenja planiranih prihoda od sponzora, tv prava i pripadajuće zarade. Rashodi su, nažalost, ostali identični kao i u 2009. te su dosegli 108 milijuna kuna (točno 50 milijuna kuna više nego su planirali). Uz to su plaće prve momčadi skočile za 8 milijuna kuna u odnosu na godinu prije, što je pet puta više od planiranog (ukupo 45 milijuna kuna na prvotimce). Također se potrošilo i oko 14 milijuna kuna više od plana na osnovne materijale, organizaciju utakmica, putovanja, intelektualne i druge usluge.
Plan za 2012. prezentiran na Skupštini dioničara

Nakon Glavne skupštine u srpnju, na kojoj je prezentirao rezultate rada svog predhodnika, Hrvoje Maleš je obećao da će prezentirat plan rada budućeg Hajduka na sljedećoj skupštini (koja se dogodila u studenom). Dioničari koji su pohodili Glavnu skupštinu imali su priliku poslušati presjek dotadašnjeg rada i čuti projekciju za 2012. uz napomenu da je na prezentaciji koja se na videu ne vidi prikazan očekivani proračun za 2012. godinu koji je iznosio oko 80 milijuna kuna.

Ključni detalji 20-minutne prezentacije:

- transparentnost poslovanja prema navijačima i dioničarima
- cilj će uvijek biti: prvenstvo, kup i Europa
- misija: moderni europski klub
- strategija: jak razvoj iz omladinske škole
- model igre: agresivan i napadački

- u omladinskoj školi tipizirani ugovori, sa 100% odštete Hajduku
- 265.000 eura/godišnje smanjili plaće igračima + se jedan igrač odrekao buduće odštete (oko 100.000 eura)
- revidiran ugovor sa Umbrom (dobili 30% zarade), uvedena robna marka "Moj Hajduk"
- obišli sve sponzore i prenijeli im novu misiju i viziju
- revidiran sustav nabave
- napravljen organorgam revizije radnih mjesta
- najavljeno raspisivanje javnog natječaja za poslovne prostore
- projekt Barcelona (smanjena cijena) i ostvarili dugoročan i kratkoročan cilj (prezentacija Hajduka u svijetu i zarade)
- došli su na 44 igrača (sa 50)
- uloženo u umjetnu travu i dvoranu (cca. 250.000 eura iz tekuće likvidnosti)
- projekt NK Primorac - uložili preko milijun kuna
- reorganizacija omladinske škole, uveli sustav nagrađivanja trenera smanjivanjem osnovne plaće i uvođenje bonusa za dobre rezultate
- agencijom "Naprid Bili" žele biti servis razvoju mladih igrača, ne samo biti menadžerska agencija
- planiraju povećati kapacitet stadiona (javnom privatnim partnerstvom) nadograditi tribine
- proširili skautsku bazu
- rad s klubovima u Dalmaciji
- od 2012/13 uvode brojače na stadion
- prodaja pića na stadionu: povećanje prihoda od suradnje sa Carlsbergom
- prva polovica 2012. otvaranje muzeja po uzoru na najveće europspke klubove
- pred sezonu 2012/13 opet dolazi renomirani klub ili revitalizaciju trofeja Marjan
- turneja Australija/Amerika

Sama projekcija prihoda je oko 80 milijuna kuna od koje bi 50% (dakle 40 milijuna kuna) činila zarada od transfera, dok bi se ostalih 40-ak milijuna trebalo namaknuti od sponzora, ulaznica i prodaje robne marke, dresova i pića na stadionu. Ukoliko su do sada sponzori bili na nekih 10-ak  milijuna kuna, navijači i ulaznice na 15 milijuna kuna, ostaje 15-ak milijuna kuna koje treba dodatno zaraditi. Naravno treba i sadašnji minus, kao i rashode u ovoj godini držati pod kontrolom, da bi se ostvarila, najavljena, minimalna dobit na kraju godine.

Na Glavnoj skupštini na kojoj ćemo pregledavati poslovanje iz ove godine (a ta će se održati 2013. godine) vidjet ćemo koliko je planiranog prihoda (i rashoda koji ih prate) zaista i realizirano.
Sve o temi:

Povratak

Pošalji prijatelju

Malešov govor

Facebook komentari

Komentari

Avatar

Prohodnost cesta


Na autocesti A1 pušten je promet kroz tunel Mala Kapela u smjeru mora, vozi se usporeno u dužoj koloni vozila.

Pojačan je promet na većini cesta u smjeru mora, na autocesti A3 Bregana-Lipovac u smjeru istoka, kao i duž Jadranske magistrale (D8), Istarskog ipsilona i na prilaznim cestama turističkim mjestima. U Lici, Gorskom kotaru, Slavoniji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj mjestimice ima magle. Na mjestima pod maglom kolnici su vlažni i skliski. Vozače upozoravamo da održavaju sigurnosni razmak između vozila i molimo za strpljenje. Povremeno dolazi i do zastoja pa vozače i suputnike u kolonama molimo da ne izlaze iz vozila.

Kolone vozila na autocestama:
-A1: kod naplatnih postaja Lučko u smjeru mora kolona iz smjera Jankomira duga je oko 7 km, a iz smjera Buzina 2 km. Ispred tunela Mala Kapela u smjeru mora vozi se usporeno u koloni dugoj oko 11 km, zbog prometne nesreće na vijaduktu Jezerane;
-A2 Zagreb-Macelj između naplatnih postaja Zaprešić i čvora Jankomir u smjeru Zagreba duga je oko 2 km;
-A4 Zagreb-Goričan: kod naplatnih postaja Sveta Helena kao i u zoni radova (83. +100 do 86. +200 km), u smjeru Zagreba, kolona je duga oko 7 km.

Na autocesti A3 Bregana-Lipovac između čvorova Kutina i Novska u smjeru Zagreba promet teče usporeno na 118. km, zbog prometne nesreće.

Magla mjestimice smanjuje vidljivost na dionicama autocesta:
- A1 između čvora Bosiljevo 2 i tunela Sveti Rok,
- A2 Zagreb-Macelj između Maclja i Zaprešića,
- A3 Bregana-Lipovac između čvorova Križ i Lipovac te
- A6 Rijeka-Zagreb kod čvora Delnice.

Zbog radova zatvorene su ceste:
- D2 Osijek-Vukovar između nadvožnjaka „Nemetin“ i skretanja za Zračnu luku Osijek,
- D22 Možđenec-Sudovec,
- D29 Kašina-Marija Bistrica,
- D50 Otočac-Perušić kod nadvožnjaka Janjče,
- D25 Korenica-Gospić (od 08,00 do 18,00 sati),
- D57 Vukovar-Orolik,
- D205 Klanjec-Dubrovčan,
- D307 Gornja Stubica-Marija Bistrica i
- ŽC6280 Dubovica-Sveta Nedjelja.

Zabrana prometa za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona na važnijim državnim cestama danas je do 14 sati, nedjelju od 12 do 23 sata, a zbog državnog praznika zabrana će biti i u ponedjeljak od 15 do 23 sata te utorak, na sam Dan domovinske zahvalnosti, od 14 do 23 sata. Zabrane nema na autocestama, kao i na državnoj cesti D1.

Zbog bolje protočnosti prometa, na ulasku na autocestu A1 u Lučkom, vozit će se uz privremenu regulaciju. Iz smjera grada, na Jadranskoj aveniji, promet će se na prilazu naplati preusmjeriti u jedan trak, da bi se ubrzao protok sa istočnog i zapadnog kraka (iz smjera čvora Buzin i Jankomir). Uz to, prometna policija će ručnom regulacijom kontolirati protočnost prometa.

Zbog vode na kolniku zatvorena je ŽC 2018 Čakovec-Pribislavec.

Uz privremenu prometnu signalizaciju vozi se na dionicama državnih cesta:
- D1 Korenica-Debelo Brdo,
- D9 Metković-Opuzen i
- D303 Rovinj-Rovinjsko Selo.

Od 8 do 18 sati, zbog radova zatvara se D25 Korenica-Gospić (do 6. kolovoza 2014. god.). Obilazak: Korenica D1-Udbina-D522-Gornja Ploča-Lovinac-D50-Gospić.

Zbog loših vremenskih uvjeta do daljnjeg se odgađa sanacija pješačkog mosta (nathodnika) kod ulaza 1 u Nacionalni Park Plitvička Jezera na ŽC5201 Selište Drežničko-Prijeboj, vozi se nesmetano.

Naizmjence se vozi na:
- D2 od kružnog toka u Turčinu do raskrižja s Gospodarskom ulicom u Varaždinu,
- D31 od Šestak Brda do Pokupskog,
- D45 Rogoža-čvor Kutina,
- D47 Lipik-Novska, u mjestu Jagma,
- D205 Risvica-Dubrovčan,
- D206 na dionici od Valentinova do Petrovskog,
- na D227 Šenkovec-Štrigova u naselju Prekopa i
- Sisačka ulica u Karlovcu, izlaz iz Karlovca prema Pisarovini (D36).

Za teretna vozila zatvorene su ceste:
- D29 Marija Bistrica-Soblinec,
- D228 Jurovski Brod-Ozalj-Karlovac, u Gornjem Pokupju (za vozila iznad 15t),
- ŽC3124 Vidrenjak-Popovača-Kutina–Novska,
- ŽC3252 Novska-Borovac i
- ŽC4030 Orahovica-Kutjevo.

Zbog oštećenja mosta Cubinec do daljnjeg je zatvorena državna cesta D22 Križevci-Sveti Ivan Žabno za vozila iznad 3,5 tona nosivosti. Obilasci su: D41 prema Majurcu do skretanja za Lemeš Križevački-ŽC2212-ŽC2228-Trema-DC 22 i obratno. Za vozila ukupne mase do 3,5 tona nosivosti i ukupne širine do 2 m, privremeno se vozi preko zamjenskog mosta, a vozila se propuštaju naizmjence.

Otvoren je novi kolnik na autocesti A3 Bregana-Lipovac poslije čvora Rugvice u smjeru Zagreb Istok i autoceste A4 Zagreb-Goričan. Privremeni prolaz koji se koristio, više se ne koristi. Zabrana prometa za sva vozila i dalje ostaje u poslovnoj zoni Zagreb Istok.

Savjeti za sigurnu vožnju


  • Planirati put i uzeti u obzir alternativne pravce. Najkraći put na karti nije nužno i najbrži.
  • Odmoriti se! Umorni vozači gube koncentraciju pa se na dužim putovanjima treba češće odmarati.
  • Provjeriti ulje, rashladnu, kočionu i tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla.
  • Provjeriti tlak u gumama, stanje i dubinu utora na njima (barem 3 mm).
  • Ponijeti nešto za jelo i (osvježavajuće) piće. Katkad putovanje traje duže od očekivanog.
  • Prije putovanja natočiti puni spremnik goriva
  • Vezati se sigurnosnim pojasom a voze li se i djeca pažljivo provjerite njihove sjedalice i sigurnosne pojaseve.
  • Prilagoditi brzinu kretanja vozila uvjetima i stanju na cesti te poštovati ograničenja brzine.
  • Uključiti radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS) kako biste saznali što se događa nacesti i izbjegli čekanja. Ili, raspitati se u HAK-u (072 777 777) o stanju na prometnicama na kojima namjeravate voziti.
  • Dobro je biti član HAK-a: Vrlo često se događa da ključevi ostanu zaključani u automobilu ili je točeno krivo gorivo, ... pozivom na 1987 - klub će vam tada pomoći na cesti!

Savjeti MUP-a i HAK-a motociklistima


  • Uvijek nosite zaštitnu kacigu i ostalu opremu
  • Nemojte voziti brzo i prilagodite brzinu uvjetima na cesti
  • Ne precjenjujte svoje vozačke sposobnosti
  • Vozite s upaljenim svjetlima, tako ste uočljiviji drugima
  • Nemojte pretjecati gdje nije dozvoljeno ili je rizično

Savjeti MUP-a i HAK-a vozačima automobila


  • Ne oduzimajte vozačima motocikla prednost prolaska
  • Kod prestrojavanja i pretjecanja pazite na “mrtvi kut”
  • Vodite računa da motocikli brže ubrzavaju od auta
  • Motocikli se mogu učiniti daljima nego što zaista jesu
  • Ne usporavajte bez da ste dali znak paljenjem sva četiri pokazivača smjera ili laganim pritiscima ("pikanjem") na papučicu kočnice

Prometna nesreća


Više informacija na HAK-u »

Zemlja Jed. Valuta Kupovni Srednji Prodajni
Australija Australija 1 AUD 5,271743 5,287606 5,303469
Kanada Kanada 1 CAD 5,192582 5,208207 5,223832
Češka Češka 1 CZK 0,275061 0,275889 0,276717
Danska Danska 1 DKK 1,020422 1,023492 1,026562
Mađarska Mađarska 100 HUF 2,416355 2,423626 2,430897
Japan Japan 100 JPY 5,517190 5,533791 5,550392
Norveška Norveška 1 NOK 0,901915 0,904629 0,907343
Švedska Švedska 1 SEK 0,826587 0,829074 0,831561
Švicarska Švicarska 1 CHF 6,256808 6,275635 6,294462
Vel. Britanija Vel. Britanija 1 GBP 9,558553 9,587315 9,616077
SAD SAD 1 USD 5,680320 5,697412 5,714504
Europska Unija Europska Unija 1 EUR 7,607652 7,630544 7,653436
Poljska Poljska 1 PLN 1,815929 1,821393 1,826857

Copyright 2011. Portal Oko

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.