Stanje računa

EKONOMIJA NA INDIVIDUALNOJ RAZINI Evo koliki depozit ima prosječni Hrvat na banci

Apsolutna vrijednost tih depozita u kontinentalnom je dijelu zemlje 35,8 posto viša nego u obalnom dijelu zemlje, prije svega zbog Zagreba, u kojem je koncentrirano 28 posto svih depozita.

Banke su svojom politikom niskih kamata na štednju, posebice oročenu štednju građana, pomogle da se na istoku Hrvatske, posebice u Osijeku, sjedištu najveće slavonske županije, Osječko-baranjske, bar dijelom probudi građevinski sektor, piše Glas Slavonije.

Naime, dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana. U Osijeku je tako u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja. Da to nije iznimka, potvrđeno je i na jučerašnjem okruglom stolu u povodu obilježavanja Svjetskog dana štednje održanom u sjedištu Hrvatske gospodarske komore.

- Prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao je oko 45.600 kuna depozita u kreditnim institucijama, a klasični oročeni depoziti čine najveći pojedinačni dio financijske imovine kućanstava i u Hrvatskoj i na europodručju. Zbog pada pasivnih kamatnih stopa i uvođenja poreza na štednju građani su dio raspoloživih sredstava preusmjerili u dionice i investicijske fondove, no to je premalo da bi znatnije utjecalo na promjenu strukture financijske imovine sektora kućanstva - istaknuo je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK-a.

Apsolutna vrijednost tih depozita u kontinentalnom je dijelu zemlje 35,8 posto viša nego u obalnom dijelu zemlje, prije svega zbog Zagreba, u kojem je koncentrirano 28 posto svih depozita. Kontinentalna Hrvatska bez Zagreba ima 30 posto manju vrijednost depozita od jadranske, koja ima 83 posto veću vrijednost depozita po stanovniku.

Komentiraj članak

Komentari