NIKAD DOSTUPNIJA

DROGA U HRVATSKIM ŠKOLAMA Evo zašto srednjoškolci 'preuzimaju' posao dilanja droge

Troje srednjoškolaca iz Srbije - dvoje 17-godišnjaka i jedan 18-godišnjak - prošlog je lipnja umrlo od posljedica konzumacije ekstazija. Smrt tinejdžera, malo je reći, zgrozila je tamošnju javnost, a vladu primorala da pronađe način kako bi se uhvatila u koštac sa sve izraženijim trendom narkomanije među onima koji se još nalaze u školskim klupama.

Prvo rješenje bilo je da se formira Komisija za borbu protiv narkomanije u školama, piše 100posto.

"Zaustavit ćemo svaki auto, zaustavit ćemo svaku pošiljku, čovjeka na ulici, nije sporno, ali morate prvo raditi na tome da netko ne želi drogu", izjavio je tim povodom ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović.

U godinu dana svog djelovanja Komisija može se pohvaliti tek predavanjima i tribinama te inicijativom da se dilerima koji prodaju drogu maloljetnicima i koriste maloljetnike pri prodaji droge povećaju kazne s minimalno tri na maksimalno 15 godina.

Upravo je taj problem, same djece koje prodaju drogu sve više postao izražen. Recimo, prije dvije godine objavljena je vijest da je kod dvojice osnovaca beogradska policija pronašla čak 50 paketića heroina za prodaju (!?), nešto prije toga je 17-godišnjak 'pao' u taksiju s pola kilograma heroina na zadnjem sjedalu.

Zašto dileri uključuju djecu razlog je jasan. Kazna za isto kazneno djelo je neusporediva: 15-godišnjak se može izvući s pojačanim nadzorom roditelja i(li) staratelja, punoljetnik s višegodišnjom kaznom zatvora.

No, što je sa situacijom kad djeca i adolescenti prodaju drogu svojim vršnjacima? I o tome je bilo vijesti, tako je profesorica biologije uhvatila osnovnoškolca dok za vrijeme odmora pokušava prodati travu svom vršnjaku. Da droge ima u školama, pokazala su i testiranja školskih klupa pomoću reagensa - potvrdila su pretpostavku o prisustvu narkotika u školama.

Ipak, ovo nije priča iz Srbije, ona služi tek kao komparativan primjer što se može dogoditi kad stvari odu predaleko. Po dostupnim podacima u stanje se u Hrvatskoj ne može ocijeniti dramatičnim, no ne treba se ni zanositi da su hrvatski srednjoškolci lišeni ovih opasnosti.

Pokazuju to i rezultati Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima, komparativnoj usporedbi na kojoj se Hrvatska ne može baš podičiti rezultatima. Pri zadnjoj analizi, među hrvatskim šesnaestogodišnjacima bilo je čak 33 posto pušača, 54,7 posto onih koji su konzumirali alkohol, a 22,5 posto ih je barem jednom u životu probalo drogu, među kojom je najpopularniji bio kanabis - konzumiralo ga je sedam posto unatrag mjesec dana od ispitivanja.

Zanimljiva je bila usporedba i s dostupnosti kanabisa kao najpopularnije droge među mladima. U odnosu na 90-e, kada je skoro svaki peti (19 posto) izjavio da je 'travu' lako ili vrlo lako nabaviti, u zadnjem istraživanju – objavljenom 2016. - taj postotak je skočio na 42 posto.

Više pročitajte OVDJE.

Komentiraj članak

Komentari