PESTICIDI, HM... RAZMISLITE JOŠ JEDNOM

DOMAĆE, A OTROVNO Mislite da je hrana s pjace zdravija od one s polica?

Tragična smrt petogodišnjeg dječaka iz Bregane koji je podlegao trovanju salmonelom enteritidis poslije konzumacije zaraženih jaja uvezenih iz Poljske u Hrvatskoj je pokrenula državnu administraciju, koju građani plaćaju da bi im nadzorom nad primjenom propisa i redovitim kontrolama jamčila kako će u trgovinama, od zelenih tržnica do supermarketa, kupiti zdravu hranu.

Kako je tragedija obitelji iz Bregane koincidirala s izborom nove hrvatske Vlade, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić pokazao je da "nova metla dobro mete", uz općeprisutnu želju da tako potraje. Nalogom inspekcijama koje godinama spavaju da se napokon pokrenu, otkriveno je što je javno već dugo poznato: i u Hrvatskoj se jede smeće iz uvoza marketinški upakirano u delicije. Pa su poslije jaja salmonelu otkrili u piletini, također iz Poljske, ćevapima, purećim hamburgerima...

Na novinskim naslovnicama vijest dana bila je informacija da je u Srbiju uvezeno meso proizvedeno 1982. godine. Tko jamči da Hrvati do sada nisu pojeli na tisuće tona takvog mesa? Posebno je odjeknula vijest da su inspektori na zagrebačkoj tržnici Kvatrić 4. studenoga uzeli na analizu uzorak poriluka i u ovlaštenom laboratoriju utvrdili da je kontaminiran pesticidom klorpirifosom u koncentraciji 135 puta većoj od dopuštenih vrijednosti na tržištu EU-a, što se smatra akutnim rizikom za zdravlje konzumenata takve hrane ili, točnije, otrova. Uzorak poriluka, proizvedenog na OPG-u Suzane Novosel iz Zagreba, inspektori su uzeli 4. studenoga, a rezultat analize dobili su 17. studenoga. Koliko je tako kontaminiranog poriluka kupljeno i pojedeno prije uzimanja uzorka i od uzimanja uzorka do dobivanja rezultata analize? Upravo zbog takvih slučajeva, koji po rezultatima provedenih analiza, nažalost, nisu rijetkost, pokazuje se sva opravdanost zakonskih ograničenja nabave i uporabe pesticida, kojih u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana više nema u slobodnoj prodaji. Zapravo, ima ih u poljoljekarnama, s tim da pravo na njihovu nabavu i primjenu imaju samo poljoprivrednici koji udovoljavaju Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida, a što se dokazuje iskaznicom "ovlaštenog korisnika".

– Koliko poljoprivrednika posjeduje iskaznicu, koja se dobivala nakon uspješno položenog ispita poslije višednevne edukacije, nije mi poznato. Znam da smo mi iz Savjetodavne službe u našoj županiji educirali više od 4000 osoba – kaže mr. sc. Ivana Župić iz Savjetodavne službe, koja je dobra poznavateljica ukupne poljoprivredne proizvodnje u Cetinskoj krajini. Na pitanje smatra li da je provedena edukacija dovela do racionalnije uporabe pesticida i jesu li proizvodi s OPG-ova danas zdravstveno ispravniji nego prije, Župić nam je odgovorila:

– Smatram da je provedena edukacija imala velikog pozitivnog utjecaja. Prema mojim spoznajama, kod nas ljudi pažljivo koriste pesticide. Koriste ih općenito manje zbog toga što su im skupi, a s druge strane oni i članovi njihovih obitelji također konzumiraju proizvedeno voće i povrće. Idu u tretiranje kad baš moraju, kad im se pojavi problem i redovito se savjetuju koji preparat upotrijebiti, kolike karence.

Sinjanin Branko Kudrić je inženjer agronomije i svakodnevno je u Sinjskom polju, pa je među upućenijima u to kako se među cetinskim povrtlarima upotrebljavaju pesticidi.

– Mogu odgovorno tvrditi da svi ozbiljniji proizvođači na parcelama u Sinjskom polju odgovorno i stručno primjenjuju pesticide. U pravilu najkraće karence, jer je čista ludost koristiti preparat duge karence, ako imate djelotvorni preparat čija je karenca od tri do najviše sedam dana. Ovo s porilukom u Zagrebu posljedica je totalnog neznanja. Taj preparat educirani proizvođači već duže vrijeme ne upotrebljavaju, a ranije se koristio u pripremi zemljišta. Ja pozdravljam najavu redovitih kontrola inspekcija i obavještavanje javnosti o tome koji su i čiji proizvodi štetni za zdravlje te ih se povlači s tržišta. To je formiranje svojevrsne "crne knjige". Smatram da bi isto tako trebalo redovito obavještavati za koje su i čije proizvode provedene inspekcijske analize pokazale da su vrhunske kvalitete. Najbolja kvaliteta prehrambenih proizvoda ostvaruje se redovitom kontrolom i javnom objavom rezultata na znanje kupcima, da tako na "crnu knjigu" odgovorimo "bijelom knjigom". Pa će se sigurno oni s "crne liste" truditi da dođu na "bijelu listu" ili će njihovi proizvodi nestati s tržišta jer ih nitko neće kupovati – kaže inženjer Kudrić.

Ostatak pročitajte OVDJE!

Komentiraj članak

Komentari