EUROZONA

DETALJI UVOĐENJA EURA Riskira se blago povećanje cijena, premijer naglašava prednosti

Hrvatska je spremna započeti proces uvođenja eura, od čega ćemo imati znatne i trajne koristi, dok će troškovi uglavnom biti niski, u najvećoj mjeri jednokratni, rezimirao je premijer Andrej Plenković glavne poruke jučer prihvaćene eurostrategije koja označava i službeni početak utrke za ulazak u eurozonu.

Hrvatska bi mogla biti dvadeseta ili možda 21. država koja će preuzeti euro ako Bugarska prije nas stigne do tog cilja. U strategiji se ne navodi ciljani datum uvođenja eura, jer je to uostalom i stvar dogovora s ostalim članicama, Komisijom i europskom središnjom bankom, no vjeruje se da bi 2022. mogla biti realan rok.

Premijer obećava znatne i trajne koristi od eura, manje rizike za makroekonomsku i financijsku stabilnost, povoljnije uvjete financiranja i niže transakcijske troškove. Troškovi bi uglavnom biti jednokratni, poput cijene provedbe konverzije, uplate članarine u Europski stabilizacijski mehanizam i tamošnju središnju banku. Postoji i “blagi jednokratni rizik povećanja cijena za 0,2–0,4 postotna boda, i to uglavnom u uslužnom sektoru”.

Vlada je imenovala i nacionalno vijeće za uvođenje eura u kojemu će sjediti premijer, 11 njegovih ministara, guverner te predstavnici sindikata i poslodavaca, donosi Večernji list.
Donošenje eurostrategije bila je prilika da premijer najavi kome će dati mandat da zemlju uvede u eurozonu, no on je to propustio. Sadašnjem guverneru i većini njegovih suradnika u srpnju istječe šestogodišnji mandat, a već neko vrijeme spominje se da eurofil Boris Vujčić, s odličnim kontaktima u svjetskim financijskim krugovima, nije jedini kandidat za guvernersko mjesto.

Desna struja HDZ-a gura donedavnog šefa Privredne banke Zagreb Božu Prku, a ima dužnosnika te stranke koji bi i Martinu Dalić premjestili iz Vlade u središnju banku. Dokument koji je jučer prihvatila Vlada pripremio je Boris Vujčić sa suradnicima te ga posljednjih pola godine zdušno promovira i poziva Vladu na reforme.

Manfred Bergmann, direktor glavne uprave za gospodarstvo i financije Europske komisije, poručio je hrvatskim vlastima da ulazak u eurozonu nije sam po sebi recept za ekonomski uspjeh niti se ekonomska i monetarna unija treba doživljavati kao konačno odredište, već kao polazna točka.
– Zemlje moraju biti dobro pripremljene kako bi uspjele u tome. Recept uspjeha jest poticanje elastičnosti i prilagodbe kroz visoku kvalitetu ljudskog kapitala, ulaganja te dobro funkcioniranje tržišta rada i proizvoda. Takve se značajke ne razlikuju previše od onih koje Hrvatska ionako treba imati u doba ubrzane međunarodne podjele rada, gdje svaka zemlja, svaki sektor, svaka tvrtka i svaki nositelj posla moraju pronaći mjesto i ulogu u kojoj će procvjetati i boriti se za to mjesto – savjet je iz administrativnog sjedišta EU, piše Večernji list.

Javna je rasprava pokazala da ne postoje ozbiljniji otpori prema euru, u političkim se krugovima jedino Živi zid izjašnjava protiv odricanja od vlastite valute, izvoznici su snažno stali iza eura, dok građane plaši mogućnost poskupljenja. Vlada tvrdi da je najveća korist uvođenja eura uklanjanje valutnog rizika kojem su stanovništvo, poduzeća i država izrazito izloženi. Ukupan dug u stranoj valuti, uključujući dug uz valutnu klauzulu, premašuje 500 milijardi kuna (približno 150% BDP-a), a više od 90% tog iznosa vezano je uz euro. U takvim uvjetima snažnija deprecijacija kune u odnosu na euro povećala bi zaduženost i teret otplate duga za domaće dužnike. Kuna međutim jača pa je središnja banka i jučer intervenirala na deviznom tržištu kupnjom 320 milijuna eura, i to nakon što je tečaj pao na 7,38.

Komentari

Komentiraj članak

Komentari