Koronakriza

Čeka li nas masovna revizija minusa po tekućim računima?

Vodeće hrvatske banke zasad ne namjeravaju mijenjati politiku izračuna i odobravanja prekoračenja po tekućem računu od kojeg mnogi građani žive.

Ipak, upozoravaju ekonomisti, spirala koronakrize u koju je upala Hrvatska učinit će svoje pa se već sada može reći kako je sasvim izgledno da će se s vremenom početi smanjivati i minusi po tekućim računima, piše Index.

"Ako se pokaže da ti krediti imaju trend porasta nenaplativosti, banke će ih početi smanjivati. Bojim se da ćemo zbog krize imati taj trend jer raste nezaposlenost i smanjuju se plaće pa bi i banke mogle redefinirati uvjete za odobravanje minusa po tekućim računima", upozorava ekonomski analitičar Damir Novotny. 

Pojedine banke već i sada u neto plaću ne računaju dodatke, poput troškova prijevoza

Dodaje kako je u ingerenciji samih banaka da odluče što sve ulazi u plaću, koja je temelj za izračun minusa. Neke banke već i sada pod neto plaćom podrazumijevaju samo "čistu" plaću, bez dodataka za prijevoz i topli obrok te stalnih ili povremenih stimulacija, pa onda i iznos dopuštenog prekoračenja po tekućem računu računaju samo na temelju te "čiste" neto plaće. Druge, pak, u kalkulacije uzimaju i dodatke na plaću, a neke čak i povremene honorare. Sve, dakle, ovisi o politici same banke. 

Prema podacima Hrvatske udruge banaka (HUB), banke su u 2018. godini odobrile prekoračenja po tekućim računima u iznosu nešto manjem od 6,9 milijardi kuna. Već u prošloj godini iznos odobrenih minusa po tekućim računima smanjio se na nešto manje od 6,8 milijardi kuna, a krajem travnja ove godine - dakle, u jeku koronakrize - iznos prekoračenja po tekućim računima bio je nešto viši od 6,5 milijardi kuna. 

U središnjoj banci ističu da je urednost otplate po toj vrsti kredita već godinama stabilna. Naime, kašnjenja u otplati dulja od 90 dana zabilježena su 2018. u šest posto slučajeva, a godinu kasnije u 5,9 posto slučajeva. Krajem travnja, ističe se u odgovoru HNB-a na naš upit, također je 5,9 posto odobrenih prekoračenja po tekućim računima spadalo u kategoriju problematičnih, odnosno kod njih su zabilježena kašnjenja u otplati dulja od 90 dana. 

Spirala rezanja plaća i otkaza 

No izbijanjem koronakrize mnogim su zaposlenicima smanjene plaće, a mnogi su ostali i bez posla. Procjene govore da će se do kraja godine burza rada nastaviti puniti pa bismo kraj 2020. mogli, kako procjenjuju ekonomisti, dočekati s 200.000 ili više nezaposlenih. Također, zbog naglog pada prihoda tvrtki očekuje se i nastavak rezanja plaća zaposlenih. U takvim uvjetima smanjit će se i kreditna sposobnost brojnih klijenata banaka, što znači da će im banke s vremenom smanjiti i minuse po tekućim računima koje su im odobrile. Tim više što je jedna od posljedica svake krize i rast nenaplativih ili teško naplativih kredita, u koje ulaze i minusi po tekućim računima.  

Ipak, ne treba očekivati da će se to događati brzo, a sigurno neće preko noći. Naime, izbijanjem koronakrize banke su zamrznule i minuse po tekućim računima, neovisno o stvarnim primanjima svojih klijenata, a mnoge su najavile i da neće dirati prešutna prekoračenja, kako se sada zovu minusi po tekućim računima, ni u narednom razdoblju. No ako se nekom klijentu primanja trajno smanje, nema sumnje da on automatski postaje i kandidat za rezanje odobrenog minusa kada se ponovno bude analizirala njegova kreditna sposobnost. 

Što kažu u bankama?

"U slučaju da do toga dođe, banka će klijenta obavijestiti o smanjenju ili ukidanju prekoračenja, neovisno o vrsti razloga, te mu ponuditi obročnu otplatu umanjenog ili ukinutog iznosa na 12 obroka i uz primjenu kamatne stope koju je klijent imao ugovorenu za korištenje prešutnog prekoračenja", kažu u Zagrebačkoj banci dodajući da zasad ništa nisu mijenjali u politici odobravanja minusa po tekućem računu.

Napominju i da su svim klijentima kojima su odobrili moratorij po bilo kojoj vrsti kredita i bez obzira na smanjenje ili izostanak plaće omogućili da postojeći minus po tekućem računu zadrže 12 mjeseci.   

 

"PBZ nije mijenjao model izračuna prekoračenja. Ujedno napominjemo da je u sklopu Covid mjera pomoći banka omogućila korisnicima prekoračenja po tekućem računu zadržavanje postojeće visine prekoračenja neovisno o promjeni u primanjima na period od šest mjeseci", ističu u Privrednoj banci Zagreb.

"Iznos prešutnog prekoračenja po tekućem računu određuje se individualno, za svakog klijenta posebno, do maksimalno tri mjesečne plaće, odnosno do najviše 50.000 kuna, a u obzir se uzima neto plaća, bez posebnih dodataka poput prijevoza ili naknade za topli obrok. Erste banka nije u posljednje vrijeme uvodila promjene kod izračuna visine prešutnog prekoračenja te nema u planu postrožiti kriterije za njegovo odobravanje. Međutim, banka redovito prati parametre temeljem kojih klijentima odobrava iznose prešutnih prekoračenja, poput smanjenja ili izostanka redovnih mjesečnih primanja, urednosti obveza prema banci i slično", stoji u odgovoru Erstea na naš upit. 

Banke u koronakrizi zamrznule minuse po tekućim računima

I u Raiffeisenu nam kažu da nema promjena u odobravanju prekoračenja po tekućim računima. 

"Iznos prekoračenja koji se stavlja na raspolaganje utvrđuje banka prema vlastitoj procjeni temeljem procjene kreditne sposobnosti, paćenjem i procjenom urednosti u poslovanju sukladno internim pravilima", poručuju iz Raiffeisena.

U OTP banci ističu da su još na početku koronakrize kao jednu od mjera pomoći građanima do 1. rujna obustavili redovito ažuriranje visine dozvoljenog minusa. 

"Ni nakon 1. rujna banka neće mijenjati svoja pravila, odnosno u redovite prihode računamo, kao i do sada, priljeve koje poslodavac isplaćuje uz redovna primanja. Visina prekoračenja se ažurira dva puta godišnje, pri čemu se izračunava novi prosjek temeljem redovnih prihoda u prethodna tri mjeseca", objašnjavaju u OTP-u.

"Addiko banka je u travnju ove godine zaustavila promjene iznosa odobrenog prekoračenja po tekućim računima te se iznosi prekoračenja neće mijenjati do 31. prosinca 2020. godine. Početkom studenoga obavijestit ćemo klijente o novim iznosima prekoračenja po tekućem računu koji će biti na raspolaganju od 1. siječnja 2021.", ističu u Addiku.

U bankama kažu da će minuse prije ili kasnije morati prilagoditi manjim plaćama

Banke, dakle, zasad ne namjeravaju mijenjati ni iznose minusa, ni način njihova izračuna. Ipak, u bankama nam nisu znali točno reći što će se dogoditi nakon što isteknu moratoriji i mnogi njihovi klijenti se trajno suoče s manjim plaćama od onih koje su imali prije izbijanja koronakrize. Neslužbeno, u bankarskim se krugovima može čuti da će i oni prije ili kasnije morati prilagoditi visinu dopuštenog minusa novim primanjima, što znači da će se dio ljudi tada naći u problemima jer će manje plaće generirati i manja dopuštena prekoračenja po tekućim računima. No to se očekuje tek tijekom sljedeće godine. U bankama ističu i da će razliku između novog i starog prekoračenja klijenti moći podmiriti na 12 rata.

Drugim riječima, ako je netko do izbijanja koronakrize imao neto plaću od 6000 kuna i na temelju nje je ostvarivao pravo na prekoračenje po tekućem računu u iznosu od 18.000 kuna, s vremenom bi se moglo otvoriti pitanje njegova minusa ako mu je plaća smanjena na, primjerice, 4000 kuna. U tom bi slučaju, naime, imao pravo na prekoračenje u iznosu od 12.000 kuna, dok bi ostatak od 6000 kuna morao podmiriti, bilo odjednom, bilo u ratama.  

Već se mijenjaju pravila za stambene i gotovinske kredite

"Banke će voditi računa da im klijenti ne dođu u lošiju poziciju, to je i bankama u interesu", objašnjava jedan sugovornik iz bankarskih krugova. 

Iako je koronakriza zamrznula i dobar dio bankarskog poslovanja, pa tako i ažuriranje minusa po tekućim računima, banke se već, čini se, pripremaju za nadolazeća loša vremena. Tako se u bankarskim krugovima može čuti da se već mijenjaju pravila za podizanje gotovinskih i stambenih kredita, u čije kalkulacije više ne bi trebale ići neto plaće u cjelini - dakle, s dodacima - nego samo osnovica plaća, odnosno "čista" plaća. 

Komentiraj članak

Komentari