Registracija

Prijava

Vučja stopa

Biljka koja se koristi za mršavljenje uzročnik raka?

Aristolohična kiselina, koju nalazimo u biljci Vučja stopa, čest je sastojak biljnih pripravaka za mršavljenje. Mnoge su studije pokazale kako je ona povezana s oštećenjem bubrega, no sada stručnjaci upozoravaju na još jednu opasnu bolest: rak gornjeg urinarnog trakta!

Udruženi su međunarodni stručnjaci analizirali stil života preko 150 pacijenata iz Tajvana s rakom gornjeg urinarnog trakta i zaključili kako se najvećim krivcem za razvijanje ove maligne bolesti smatra izloženost aristolohinskoj kiselini iz biljnih remedija i proizvoda za mršavljenje. Upravo je u ovoj azijskoj zemlji pojava raka gornjeg urinarnog trakta najveća, a pučanstvo se tradicionalno oslanja na biljke kao izvor zdravlja.

Upravo je jedan od čelnika te studije, Arthur Grollman s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Stony Brook godinama prije ustanovio, zajedno s timom hrvatskih znanstvenika, kako je za Balkansku endemsku nefropatiju (BEN) odgovorna upravo ova biljka rasprostranjena uz područje donjeg sliva rijeke Dunav.

"Biljka Aristolochia clematitis ili Vučja stopa visine je 20-80 cm, ima list veličine smokve, žuti cvijet oblika trube i veliki jajasti plod u kojem se nalaze sjemenke. Biljka je intenzivnog mirisa, čiji cvijet privlači kukce. Sjemenke ploda sadrže toksičnu aristolohinsku kiselinu, koja je uzročnik endemske nefropatije, teške i ozbiljne bubrežne bolesti.

Osnovna otrovnost aristolohične kiseline sastoji se u njenoj nefrotoksičnosti, odnosno bolesti povezanih sa zatajenjem rada bubrega. Uz ovo, zbog genotoksičnosti, odnosno mutacije gena koji je odgovoran za sintezu p53 proteina, u pacijenata je povećan rizik od pojave raka mokraćnog sustava", stoji na stranicama Hrvatske agencije za hranu.
Datum zadnje izmjene: 15.04.2012 13:43
Sve o temi: vučja stopa rak

Povratak

Pošalji prijatelju

Vučja stopa

Facebook komentari

Komentari

Avatar

Prohodnost cesta


Kolnici su mokri ili vlažni i skliski u većem dijelu zemlje.
Jak vjetar puše na dionicama autocesta: A1 od južnog ulaza u tunel Sveti Rok do vijadukta Božići te A6 Rijeka-Zagreb od Kikovice do tunela Tuhobić. Vozi se uz ograničenje brzine no autoceste su otvorene za sve skupine vozila.
Na cestama u gorju i duž Jadranske magistrale (D8) mogući su odroni zemlje i kamenja.
Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.

Do 06,00 sati kroz tunel Učku vozi se uz privremenu regulaciju prometa, zbog radova.

Na autocesti A1 kroz tunele Mala Kapela i Grič promet teče dvosmjerno, jednom tunelskom cijevi uz ograničenje brzine, zbog radova.

Na Riječkoj obilaznici kroz tunel Katarinu (od 25.+350 do 27. km) u smjeru Zagreba promet teče jednim trakom uz ograničenje brzine od 40 km/h, zbog radova.

Zbog radova zatvorene su ceste:
- D512 Makarska-Ravča na predjelu Stupica,
- D22 Možđenec-Sudovec i Križevci-Sveti Ivan Žabno,
- D30 dio Zagrebačke ulice u Petrinji,
- D57 Vukovar-Orolik,
- D205 Klanjec-Dubrovčan,
- D307 Gornja Stubica-Marija Bistrica i
- Sisačka ulica u Karlovcu, izlaz iz Karlovca prema Pisarovini (D36).

Naizmjence se vozi:
- na D1 Korenica-Debelo Brdo
- na D2 od kružnog toka u Turčinu do raskrižja s Gospodarskom ulicom u Varaždinu.
- na Jadranskoj magistrali kod Draga, kroz Duće, kod Drvenika, Zaostroga i Podaca, između Slanog i Trstenog i u mjestu Soline ( Dubrovačko- neretvanska županija).
- na D25 Bunić-Ljubovo,
- D205 Risvica-Dubrovčan,
- D206 na dionici od Valentinova do Petrovskog i
- na D227 Šenkovec-Štrigova u naselju Prekopa.

Za teretna vozila zatvorene su ceste:
- D29 Marija Bistrica-Soblinec,
- D228 Jurovski Brod-Ozalj-Karlovac, u Gornjem Pokupju (za vozila iznad 15t),
- ŽC3124 Vidrenjak-Popovača-Kutina–Novska,
- ŽC3252 Novska-Borovac i
- ŽC4030 Orahovica-Kutjevo.

U promet se uključuje sve veći broj motociklista i biciklista stoga pozivamo ostale sudionike u prometu na pojačan oprez i da obavezno provjeravaju „mrtvi kut“. Upozoravamo motocikliste i bicikliste da na kolniku još uvijek mjestimice ima pijeska i šljunka, posebice na cestama kroz gorska područja te da voze u skladu sa prometnim propisima.

Savjeti za sigurnu vožnju


  • Planirati put i uzeti u obzir alternativne pravce. Najkraći put na karti nije nužno i najbrži.
  • Odmoriti se! Umorni vozači gube koncentraciju pa se na dužim putovanjima treba češće odmarati.
  • Provjeriti ulje, rashladnu, kočionu i tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla.
  • Provjeriti tlak u gumama, stanje i dubinu utora na njima (barem 3 mm).
  • Ponijeti nešto za jelo i (osvježavajuće) piće. Katkad putovanje traje duže od očekivanog.
  • Prije putovanja natočiti puni spremnik goriva
  • Vezati se sigurnosnim pojasom a voze li se i djeca pažljivo provjerite njihove sjedalice i sigurnosne pojaseve.
  • Prilagoditi brzinu kretanja vozila uvjetima i stanju na cesti te poštovati ograničenja brzine.
  • Uključiti radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS) kako biste saznali što se događa nacesti i izbjegli čekanja. Ili, raspitati se u HAK-u (072 777 777) o stanju na prometnicama na kojima namjeravate voziti.
  • Dobro je biti član HAK-a: Vrlo često se događa da ključevi ostanu zaključani u automobilu ili je točeno krivo gorivo, ... pozivom na 1987 - klub će vam tada pomoći na cesti!

Savjeti MUP-a i HAK-a motociklistima


  • Uvijek nosite zaštitnu kacigu i ostalu opremu
  • Nemojte voziti brzo i prilagodite brzinu uvjetima na cesti
  • Ne precjenjujte svoje vozačke sposobnosti
  • Vozite s upaljenim svjetlima, tako ste uočljiviji drugima
  • Nemojte pretjecati gdje nije dozvoljeno ili je rizično

Savjeti MUP-a i HAK-a vozačima automobila


  • Ne oduzimajte vozačima motocikla prednost prolaska
  • Kod prestrojavanja i pretjecanja pazite na “mrtvi kut”
  • Vodite računa da motocikli brže ubrzavaju od auta
  • Motocikli se mogu učiniti daljima nego što zaista jesu
  • Ne usporavajte bez da ste dali znak paljenjem sva četiri pokazivača smjera ili laganim pritiscima ("pikanjem") na papučicu kočnice

Prometna nesreća


Više informacija na HAK-u »

Zemlja Jed. Valuta Kupovni Srednji Prodajni
Australija Australija 1 AUD 5,092405 5,107728 5,123051
Kanada Kanada 1 CAD 4,970990 4,985948 5,000906
Češka Češka 1 CZK 0,276474 0,277306 0,278138
Danska Danska 1 DKK 1,016422 1,019480 1,022538
Mađarska Mađarska 100 HUF 2,466431 2,473853 2,481275
Japan Japan 100 JPY 5,366054 5,382201 5,398348
Norveška Norveška 1 NOK 0,916870 0,919629 0,922388
Švedska Švedska 1 SEK 0,836009 0,838525 0,841041
Švicarska Švicarska 1 CHF 6,219645 6,238360 6,257075
Vel. Britanija Vel. Britanija 1 GBP 9,211325 9,239042 9,266759
SAD SAD 1 USD 5,483930 5,500431 5,516932
Europska Unija Europska Unija 1 EUR 7,589211 7,612047 7,634883
Poljska Poljska 1 PLN 1,811224 1,816674 1,822124

Copyright 2011. Portal Oko

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.