Registracija

Prijava

Istraživanje

Anksiozni poremećaji vode do srčanog udara

Osobe koje pate od anksioznih poremećaja imaju povećan rizik od srčanog udara. Pokazali su to rezultati najnovijeg istraživanja. Oni idu u prilog dosadašnjim tvrdnjama stručnjaka kako problemi s mentalnim zdravljem mogu utjecati na zdravlje srca.

Do ovakvih se rezultata došlo proučavanjem medicinske dokumentacije gotovo 97.000 američkih veterana. Istraživači su utvrdili da su bivši vojnici s bilo kojim od nekoliko anksioznih poremećaja imali veći rizik od srčanog udara tijekom idućih sedam godina, nego veterinari bez mentalnih problema.

Osim toga, znanstvenici su otkrili da je nekoliko anksioznih poremećaja – uključujući post-traumatski stresni poremećaj, napadaj panike i anksioznost – povezano s rizikom od srčanog udara, neovisno od depresije.

Međutim, rezultati pokazuju samo povezanost između anksioznosti i srčanog udara, ali ne dokazuju uzroke.

Među veteranima s generaliziranim anksioznim poremećajem, 5.2 posto njih je doživjelo srčani udar tijekom sedmogodišnjeg istraživanja.

Kada su znanstvenici u obzir uzeli i druge čimbenike vezane uz rizik od srčanog udara (dob, pušenje, ispijanje alkohola, dijabetes, visoki krvni tlak i kolesterol), osobe s anksioznim poremećajima su bile od 25 do 43 posto sklonije srčanom udaru nego ispitanici bez anksioznih poremećaja.

Stručnjaci sumnjaju da depresija može utjecati na rizik od srčanih bolesti kroz direktne psihološke učinke. Istraživanje sugerira, na primjer, da depresija potiče aktivnost trombocita, stanica koje potiču zgrušavanje krvi. Depresija također može utjecati na imunološki sustav te simpatički i parasimpatički živčani sustav, koji pomaže regulirati odgovor srca na svakodnevni stres.

Depresija također može utjecati putem indirektnih načina na zdravlje srca. Osobe s depresijom mogu imati, na primjer, manje izraženu volju za vježbanjem ili hranom, ili oklijevati s terapijama za faktore rizika poput visokog krvnog tlaka.

Povratak

Pošalji prijatelju

Istraživanje

Facebook komentari

Komentari

Avatar

Prohodnost cesta


Kolnici su mjestimice mokri i skliski u Slavoniji, Gorskom kotaru, Hrvatskom primorju, Lici, Dalmaciji i središnjoj Hrvatskoj.
Jak vjetar puše na dionicama autocesta: A1 od južnog ulaza u tunel Sveti Rok do čvora Maslenica te A6 Rijeka-Zagreb od Kikovice do tunela Tuhobić. Vozi se uz ograničenje brzine no autoceste su otvorene za sve skupine vozila.

Na cestama u gorju i duž Jadranske magistrale (D8) mogući su odroni zemlje i kamenja.

Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.

Na autocesti A1 kroz tunele Mala Kapela i Grič promet teče dvosmjerno, jednom tunelskom cijevi uz ograničenje brzine, zbog radova.

Na Riječkoj obilaznici kroz tunel Katarinu (od 25.+350 do 27. km) u smjeru Zagreba promet teče jednim trakom uz ograničenje brzine od 40 km/h, zbog radova.

Do 06,00 sati kroz tunel Učku vozi se uz privremenu regulaciju prometa, zbog radova.

Zbog radova zatvorene su ceste:
- D512 Makarska-Ravča na predjelu Stupica,
- D22 Možđenec-Sudovec i Križevci-Sveti Ivan Žabno,
- D30 dio Zagrebačke ulice u Petrinji,
- D57 Vukovar-Orolik,
- D205 Klanjec-Dubrovčan,
- D307 Gornja Stubica-Marija Bistrica i
- Sisačka ulica u Karlovcu, izlaz iz Karlovca prema Pisarovini (D36).

Naizmjence se vozi:
- na D1 Korenica-Debelo Brdo
- na D2 od kružnog toka u Turčinu do raskrižja s Gospodarskom ulicom u Varaždinu.
- na Jadranskoj magistrali kod Draga, kroz Duće, kod Drvenika, Zaostroga i Podaca, između Slanog i Trstenog i u mjestu Soline ( Dubrovačko- neretvanska županija).
- na D25 Bunić-Ljubovo,
- D205 Risvica-Dubrovčan,
- D206 na dionici od Valentinova do Petrovskog i
- na D227 Šenkovec-Štrigova u naselju Prekopa.

Za teretna vozila zatvorene su ceste:
- D29 Marija Bistrica-Soblinec,
- D228 Jurovski Brod-Ozalj-Karlovac, u Gornjem Pokupju (za vozila iznad 15t),
- ŽC3124 Vidrenjak-Popovača-Kutina–Novska,
- ŽC3252 Novska-Borovac i
- ŽC4030 Orahovica-Kutjevo.

U promet se uključuje sve veći broj motociklista i biciklista stoga pozivamo ostale sudionike u prometu na pojačan oprez i da obavezno provjeravaju „mrtvi kut“. Upozoravamo motocikliste i bicikliste da na kolniku još uvijek mjestimice ima pijeska i šljunka, posebice na cestama kroz gorska područja te da voze u skladu sa prometnim propisima.

Savjeti za sigurnu vožnju


  • Planirati put i uzeti u obzir alternativne pravce. Najkraći put na karti nije nužno i najbrži.
  • Odmoriti se! Umorni vozači gube koncentraciju pa se na dužim putovanjima treba češće odmarati.
  • Provjeriti ulje, rashladnu, kočionu i tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla.
  • Provjeriti tlak u gumama, stanje i dubinu utora na njima (barem 3 mm).
  • Ponijeti nešto za jelo i (osvježavajuće) piće. Katkad putovanje traje duže od očekivanog.
  • Prije putovanja natočiti puni spremnik goriva
  • Vezati se sigurnosnim pojasom a voze li se i djeca pažljivo provjerite njihove sjedalice i sigurnosne pojaseve.
  • Prilagoditi brzinu kretanja vozila uvjetima i stanju na cesti te poštovati ograničenja brzine.
  • Uključiti radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS) kako biste saznali što se događa nacesti i izbjegli čekanja. Ili, raspitati se u HAK-u (072 777 777) o stanju na prometnicama na kojima namjeravate voziti.
  • Dobro je biti član HAK-a: Vrlo često se događa da ključevi ostanu zaključani u automobilu ili je točeno krivo gorivo, ... pozivom na 1987 - klub će vam tada pomoći na cesti!

Savjeti MUP-a i HAK-a motociklistima


  • Uvijek nosite zaštitnu kacigu i ostalu opremu
  • Nemojte voziti brzo i prilagodite brzinu uvjetima na cesti
  • Ne precjenjujte svoje vozačke sposobnosti
  • Vozite s upaljenim svjetlima, tako ste uočljiviji drugima
  • Nemojte pretjecati gdje nije dozvoljeno ili je rizično

Savjeti MUP-a i HAK-a vozačima automobila


  • Ne oduzimajte vozačima motocikla prednost prolaska
  • Kod prestrojavanja i pretjecanja pazite na “mrtvi kut”
  • Vodite računa da motocikli brže ubrzavaju od auta
  • Motocikli se mogu učiniti daljima nego što zaista jesu
  • Ne usporavajte bez da ste dali znak paljenjem sva četiri pokazivača smjera ili laganim pritiscima ("pikanjem") na papučicu kočnice

Prometna nesreća


Više informacija na HAK-u »

Zemlja Jed. Valuta Kupovni Srednji Prodajni
Australija Australija 1 AUD 5,092405 5,107728 5,123051
Kanada Kanada 1 CAD 4,970990 4,985948 5,000906
Češka Češka 1 CZK 0,276474 0,277306 0,278138
Danska Danska 1 DKK 1,016422 1,019480 1,022538
Mađarska Mađarska 100 HUF 2,466431 2,473853 2,481275
Japan Japan 100 JPY 5,366054 5,382201 5,398348
Norveška Norveška 1 NOK 0,916870 0,919629 0,922388
Švedska Švedska 1 SEK 0,836009 0,838525 0,841041
Švicarska Švicarska 1 CHF 6,219645 6,238360 6,257075
Vel. Britanija Vel. Britanija 1 GBP 9,211325 9,239042 9,266759
SAD SAD 1 USD 5,483930 5,500431 5,516932
Europska Unija Europska Unija 1 EUR 7,589211 7,612047 7,634883
Poljska Poljska 1 PLN 1,811224 1,816674 1,822124

Copyright 2011. Portal Oko

Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.