VELIKI INTERVJU

ANDREJ PLENKOVIĆ: Evo kojih šest reformi će u 2018. biti ključne

Na kraju jedne politički iznimno uzbudljive godine Jutarnji list napravio je intervju s premijerom Andrejem Plenkovićem.

U danu kad je imao sjednicu Vlade, organizirao je i božićno druženje s novinarima, sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, sastanak Predsjedništva HDZ-a te još desetak brzih sastanaka u uredu. Tome smo barem svjedočili čekajući na početak intervjua, piše Jutarnji list.

Brojna su pitanja obilježila 2017. godinu, od političkog raskola s Mostom do slučaja Agrokor koji je i sada u fazi početka nagodbe vjerovnika obilježen nezadovoljstvima i prijetnjama. U takvoj je atmosferi pitanje i gdje su nestale najavljene reforme.

Ipak, čini se da će Agrokor biti i glavna tema 2018. godine. O tome smo razgovarali s premijerom Plenkovićem.

Koji su pozitivni i negativni događaji u 2017. godini s kojima se suočila vaša Vlada? Koji su vaši argumenti onima koji tvrde da je ovo bila izgubljena godina?

- Godina je bila dinamičnija nego što smo očekivali. Osobito s obzirom na to da smo prije toga imali dva puta parlamentarne izbore u manje od godinu dana, notorno rušenje Vlade, neuspjelo preslagivanje, političku neizvjesnost, snažnu polarizaciju u društvu, zabrinjavajući rast populizma itd.

Takve okolnosti nužno su nametale potrebu za smirenjem i stabilnošću u društvu. Moja je politika, kao novog predsjednika HDZ-a a ubrzo potom i Vlade, bila da vratimo povjerenje u institucije, u političke stranke te da spustimo tenzije u društvu. Željeli smo se okrenuti bitnim temama: gospodarskim reformama i poboljšanju socijalne uključenosti.

Agrokor je nedvojbeno tema godine. Kriza u koncernu otvorila je brojna gospodarska, pravna i politička pitanja, postala je ogledalo tranzicije u posljednjih 25 godina. Način na koji smo upravljali ovom krizom bio je odgovoran jer smo brinuli o općem dobru - i građana i države - kako ne bi bilo lančanih posljedica za radnike i njihove obitelji, male poljoprivrednike, dobavljače i ostale gospodarske subjekte te cijeli financijski sustav. Imam dojam da u javnosti nismo dovoljno osvijestili što smo sve spriječili.

Podsjećam, sve se događa bez angažiranja sredstava iz državnog proračuna! Napor koji smo uložili je u svojoj biti transformacija modela poslovanja u hrvatskom gospodarstvu. Riječ je o prijelomnici koja je stvarni početak kraja hrvatske tranzicije.

Ujedno imamo iza sebe najbolju turističku sezonu, rast BDP-a, povećanje izvoza i industrijske proizvodnje, značajno smanjenje deficita, izlazak iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka, ubrzano smanjenje javnog duga, lansiranje Strategije za uvođenje eura, ubrzanje aktivnosti za ulazak u Schengen, veću apsorpciju iz europskih fondova, Projekt Slavonija, povećanje zaposlenosti, rast plaća, povećanje mirovina, veće minimalne plaće, više rodiljne i roditeljske naknade, subvencioniranje stambenih kredita, dizanje plaća državnim i javnim službenicima, sveobuhvatnu poreznu reformu koja je smanjila porezno opterećenje, aktivne mjere zapošljavanja, istinsko partnerstvo Vlade i županija koja ide za jačanjem decentralizacije, novu Strategiju nacionalne sigurnosti, Zakon o pravima hrvatskih branitelja, učinkovitije upravljanje državnom imovinom i državnim poduzećima itd.

U ovakvim okolnostima i s ovakvim rezultatima o “izgubljenoj godini” uglavnom govori nedorasla, bezidejna i destruktivna oporba u kojoj dominiraju loši gubitnici, demagozi i jeftini populisti.

 Otvorile su se i neke stare priče: arbitraža Ina-MOL, arbitraža sa Slovenijom...

- Točno, i to se dogodilo u posljednjih godinu dana, a nije posljedica odluka ni rada moje Vlade, ali se i s tim problemima odgovorno nosimo. Predmet Ina-MOL, odluku u kompromitiranom arbitražnom procesu između Slovenije i Hrvatske iz kojega je Hrvatska izašla, haašku presudu šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata, odluku da raskinemo suradnju s Mostom jer su htjeli biti oporba u vlasti - što ne ide.

Proveli smo uspješnu rekonfiguraciju vladajuće većine. Zbog odvažnog poteza HNS-a postigli smo dogovor s liberalnim demokratima. Naša suradnja je dobra i korisna za hrvatsku političku scenu i očuvanje stabilnosti. Cijelo vrijeme uz podršku manjinskih i drugih zastupnika parlamentarne većine, što izrazito cijenim. Nakon toga smo ostvarili i uvjerljivu pobjedu HDZ-a na lokalnim izborima.

Jeste li propustili učiniti nešto što ste obećali?

- Da smo, slikovito rečeno, imali mirnije more, mogli smo uložiti više napora kojim bismo išli dublje u promjene u zdravstvu, obrazovanju, mirovinskom sustavu, upravi, pravosuđu i poslovnom okruženju. Ovaj tjedan u Vladi smo održali intenzivan zatvoren seminar sa stručnjacima Svjetske banke.

Prolazili smo kroz sve resore, dijagnosticirali gdje su problemi i tražili rješenja pripremajući se za izradu novog Nacionalnog programa reformi. Za ovu godinu možemo reći da smo se suočili s nizom situacija kriznog upravljanja, uključujući i slučajeve velikih prirodnih nepogoda: poplava, tuča, požara, suša. Računajući na stabilnu parlamentarnu većinu koja je pokazala čvrstu koheziju, imamo temelje za poduzimanje reformskih procesa u 2018., jedinoj godini u ovom desetljeću bez ijednih izbora. To je ono što Hrvatska treba i očekuje.

Jedna od reformi je ona obrazovanja. Na čelu ste Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja. Možete li objasniti na koji način mislite voditi to povjerenstvo?

- Obrazovna reforma određuje budućnost Hrvatske i konkurentnost naših mladih na tržištu rada. S obzirom na važnost teme i potrebe za dinamiziranje procesa, namjerno sam preuzeo vođenje novog Posebnog stručnog povjerenstva koje smo konstituirali u četvrtak.

Odmah smo donijeli dvije odluke: prva je da se 11. siječnja u javno savjetovanje šalje Akcijski plan za 2018. i 2019. godinu koji je pripremljen. Druga je da - zbog promijenjenih okolnosti s novim koalicijskim partnerom te kako bi se otvorio prostor za najširi konsenzus - idemo u novi natječaj za Ekspertnu radnu skupinu za provođenje kurikularne reforme, koja će osigurati njeno provođenje na pluralistički način.

Kako ocjenjujete funkcioniranje koalicije i stanje u Saboru? Kako doživljavate prijetnje da se prijedlozi HDZ-a neće uvažiti ako se ne ispune zahtjevi nekih koalicijskih partnera? Nedavni je primjer zastupnika Milorada Pupovca koji je rekao da neće podržati prijedlog novog NO-a HRT-a. Osjećate li pritisak jer nemate dovoljnu većinu, da možete biti opušteni ako je netko bolestan....

- Nitko ne smije biti bolestan (smijeh). Kao što sam rekao, na nesreću nekih - parlamentarna većina je vrlo solidna.

Ostatak intervjua s hrvatskim premijerom možete pročitati OVDJE.

Komentari

Komentiraj članak

Komentari