Sram me prdnuti
Mislim da tu počinje cijeli problem. Situacija kada u toaletu obavljaš fiziološke radnje i trudiš se biti nečujan. Sram te prdnuti da te netko ne čuje i da se poslije ne sretneš s prijekornim pogledom dok pereš ruke. Taj pogled prati me cijeli život i nikako da skinem pravedničke oči s leđa.
Nitko da prdne Popijaču
Inhibicija je izvor svih mojih trauma i koliko god se činilo da joj dajem oduška radeći javni posao to je u stvari samo varka koja me priječi da u privatnom životu s ramena otresem sve roditelje, budale, lažna očekivanja, krvopije, šefove, revolucionare i parazite. Jednostavno nemam hrabrosti za to i koliko god se u javnom diskursu činio kurčevit i drčan, toliko sam privatno manji od makova zrna kada mi naprijed spomenuti stanu na put. Najčešće se maknem, nemam volje ni vremena za sukobe. I na žalost nisam usamljen u ovakvom ponašanju. Cijela nacija već 15 godina ustrajno se miče idiotima i zato o smo tu gdje jesmo.
Prije neki dan na televiziji Đuro Popijač sve nas je uvjerio kako živimo sve bolje, kako HDZ zna, kako borba protiv korupcije ide, kako je ekonomija u plusu...hej Đuro, ekonomija je u plusu?? Da, da, samo ove godine Hrvatska demokratska zajednica, preko milijun radnih mjesta, investicija je milijarda, mi žurimo naprijed, pred nama su novi vidici...hej Đuro, ekonomija je u plusu?? Pa naravno uvoz-izvoz, podaci, analize, turizam, dobici, noćenja, putovanja, milijuni, potrošnja, Dubrovnik, statistika sve je to u našim rukama i bolji smo nego prije i izaberite mene i izvlačim zemlju iz krize.
I tako zbori Đuro Popijač, donedavno (dok nije ušao u HDZ) najveći kritičar vlade i s njim u studiju sjede još tri muža i nikome da se priprdi, e to je baš čudo, to stvarno nikako da shvatim! Niko da prdne Đuri pod nos i kaže čekaj prikane 'čime se ti hraniš, nosiš li potkošulju, da nisi nazebo ovih dana, od čeg buncaš kumašine'? Ma kakvi, ne bi se naš čovjek zamjerio Đuri Popijaču, a i pazi, kad malo bolje razmisliš, ima ta njegova priča smisla. Nije bez vraga HDZ na vlasti 17 godina. Znaju oni, pusti ti to. Pobijedili su četnike pa će i krizu. Ima tu neke istine. Jes Sanader i privatizacija, i pljačka i obmana i Vukovar i izdaja, ali opet bolje oni, nego crveni, petoljetke i Sibir i Jugoslavija
I stvarno, što raditi s ljudima koji glasuju za HDZ?
Ima li tu kakvog lijeka? Može li se HDZ-ovca uvjeriti uvjeriti u evoluciju. Teško, ćorav posao! Dvadeset posto ove države dat će glas Popijaču pa makar ovaj priznao da je gej, da mu je Šeks partner, a da se povremeno viđaju i s Bozanićem. Tu boga nema!
Pa šta nije baš ovaj portal pisao o stanovnicima dubrovačkog primorja koji su bez vode i televizije, a sto posto za HDZ? Dakle, takve ljude treba ostaviti na miru, ne ismijavati ih, ponižavati, ili ne daj bože uvjeravati da su u krivu.
Štoviše, mislim da se od takvih ljudi može i nešto naučit. Teško da će ti se takav ustručavat prdnut. To su jednostavno takvi ljudi. Nema tu suzdržavanja, srama, okolišanja, obzira. Takvi znaju što neće u životu (neće komuniste), a još više znaju što hoće-hoće prdnut, bez obzira na posljedice i izgledaju sasvim sretno. I 'ko sam ja da odbijam njihovu sreću? Stvarno, čemu inzistiranje na logici.
Preduvjet za spokoj je iracionalnost. I zato, da rezimiramo: U nama je problem, a ne u HDZ-ovcima. I zato sljedeći put kada se nađeš u toaletu, a ti se prijatelju isprdi do mile volje, pa kad se nađeš skupa s nepoznatom gospodom dok peru ruke, a ti odjebi grižnju savjesti pa ih zapitaj nešto neobavezno kako žena, djeca, što rade, kad će u školu i tako si olakšaj život, jer sve počinje od trbuha, wc-a i prdeža, a inhibicija je majka svih trauma.
P.S. Što je poruka ovog teksta? Pitaj boga! Krenuo sam s jednom tezom (da prdež olakšava savjest), a završio na sasvim drugoj (da je savjest suvišna kategorija). Živimo u začaranom krugu besmisla pa su i zaključci besmisleni. Čini mi se da je jedina konstanta u našim životima ministar gospodarstva. Kamo god krenem vidim Đuru Popijača i on se neprestano replicira.