ZABRANA?

A ŠTO JE S DUBROVNIKOM? 'U pitanju su sigurnost građana, turista te očuvanje umjetničkog i ekološkog blaga', Talijani aktivno rade na zabrani kruzera

Ono oko čega mnogi gunđaju, a nitko se ne usudi poduzeti konkretne korake. Ogromni kruzeri zagušuju najatraktivnije turističke točke. Tako da dođu u luku, iskrcaju tisuće turista, koji žale se djelatnici, ne potroše ništa jer na brodu imaju sve, i nakon što zaguše ulice i znamenitosti, pred kraj dana vrate se na grdosiju i otplove.

Iako neki sjevernojadranski gradovi na hrvatskoj obali kruzere dočekuju s oduševljenjem, jer su tamo rijetka pojava, istovremeno Dubrovnik se guši zbog njih. Sličnu sudbinu s Dubrovnikom dijeli i Venecija, u kojoj su takozvani 'neboderi na moru' mnogima trn u oku. Osim toga zbog specifične izgradnje Venecije predstavljaju i ekološki rizik.

Nakon sudara MCS Opere, kruzera od 65.000 tona i mnogo manjeg broda u kojem je četvero ljudi ozlijeđeno pokrenula se oštra debata o pravilima pomorskog prometa oko jednog od najdragocjenijih mjesta svjetske kulturne baštine.

Dio lokalaca želi potpunu zabranu kruzera, riječ je o aktivistima iz odbora No Grandi Navi (Ne velikim brodovima). "Grad i laguna nisu kompatibilni s tim čudovištima. Ne čekajte tragediju, zaustavite tu sramotu", kažu prenosi Hina.

No ovo nije početak rasprava o kruzerima u Veneciji, to pitanje visi nad glavama talijanskih političara posljednjih sedam godina. Prva takva ideja došla je nakon Coste Concordije u siječnju 2012. kraj toskanskog otoka Giglia.

Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro i predsjednik regije Veneto Luca Zaia krive ministra prometa Danila Toninellija što nije zaživio plan iz 2017. po kojem bi kruzeri bili podalje od kanala Giudecca, gdje se zbila nesreća u nedjelju.

"Žao mi je što to moram reći, ali ministar Toninelli odgovoran je za nesreću. Imali smo demonstraciju onoga što se dogodi kada nema volje i odlučnosti za djelovanje", rekao je Brugnaro za Corriere della Sera. 

"U pitanju su sigurnost građana, turista te očuvanje umjetničkog i ekološkog blaga", kaže profesor Enzo Dalle Mese, inženjer koji je proučavao nesreću Coste Concordije.  On traži najrestriktivnija pravila i naglašava da je to pitanje zdrava razuma u zaštiti grada i lagune, čak i po cijenu gubitka tisuća radnih mjesta i prihoda od prometa kruzera. 

U Dubrovniku je brojčano stanje ovakvo, prema službenim podacima Lučke uprave Dubrovnik, prošle je godine Dubrovnik posjetilo 776.612 gostiju s brodova za kružna putovanja. Prema istom izvoru ove se godine planira 823.948, a 2020. godine čak 922.797 gostiju pisao je Dubrovački vjesnik.

Gradske su nas vlasti uporno uvjeravale kako je Dubrovnik dobio bitku s kruzerima i da su poduzete mjere koje idu u cilju boljeg rasporeda gostiju. 

Javno su tvrdili da će od 2019. godine dnevno uplovljavati samo dva kruzera koji će u Grad dovoditi najviše 5000 posjetitelja. No članovi liste Srđ je Grad nisu povjerovali u takvo nevjeroatno smanjenje pa su analizirali brojke i vidjeli da će samo u 2019. čak 47 dana u grad s kruzera doći više od 5000 posjetitelja po danu. 

Komentiraj članak

Komentari