DUBROVAČKI PRAVNICI

Sudac Miloglav i odvjetnica Knežević o pravosuđu: Reforma mora biti temeljita jer su postupci dugotrajni, a građani nezadovoljni

U svom dugogodišnjem radu, kao državni odvjetnik i sudac, u svojoj sredini nisam doživio, a niti imao saznanja, o bilo kakvom koruptivnom utjecaju, naveo je glasnogovornik Županijskog suda u Dubrovniku Pero Miloglav komentirajući rezultate velikog istraživanja o hrvatskom pravosuđu koji su pokazali prilično porazne rezultate.

Sudac Miloglav za Portal Oko osvrnuo se na percepciju građana koji prema istraživanju kao osnovni problem navode korupciju te zbog toga nemaju povjerenje u pravosuđe. Zapravo, i nije neobična pojava u hrvatskom društvu da je percepcija korupcije jedan od osnovnih uzroka nepovjerenje u mnoge državne institucije. No, kada je riječ o pravosuđu koje bi trebalo biti u potpunosti neovisno i pošteno, zabrinjava podatak da čak 51 posto ispitanika navodi kao problem korupciju među sucima i državnim odvjetnicima. Čak 48 posto njih vjeruje da su i državni službenici po sudovima korumpirani.

„Obzirom na takvu percepciju očito je da se veći broj građana susreo s korupcijom, nestručnošću i neprofesionalnošću sudaca i državnih odvjetnika, te su i to razlozi za nepovjerenje od strane građana“, komentirao je sudac Miloglav koji je mišljenja kako postoje pojedini slučajevi nestručnosti, kako je naveo, poglavito kod sudaca i državnih odvjetnika s kraćim stažem u pravosuđu. Zbog svega toga on smatra kako treba intenzivnije raditi putem stručnog usavršavanja i edukacije.

OZBILJNO ISTRAŽIVANJE

Inače, dvije trećine građana Republike Hrvatske ima negativno mišljenje o radu pravosuđa, a više od pedeset posto građana smatra kako prosječan čovjek u sudskom postupku ne može očekivati pošteno suđenje. Sve to rezultati su istraživanja o povjerenju u hrvatski pravosudni sustav koje je financirala Svjetska banka, a provedeno je na poticaj GREC-a, organizacije Vijeća Europe za borbu protiv korupcije.


Riječ je o velikom i ozbiljnom istraživanju u razdoblju od 22. ožujka do 15. svibnja 2016. godine koje je na svojim internetskim stranicama objavilo Ministarstvo pravosuđa. Zanimljivo je kako je isto istraživanje provedeno i 2010. godine, prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a rezultati u usporedbi s onim iz 2016. godine ne odstupaju previše.

"Nije bilo za očekivati da će se samim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, bez provedene temeljite reforme pravosuđa, promijeniti stav građana prema pravosudnom sustavu, jer očito većina njih i dalje ima loša iskustva", mišljenja je glasnogovornik Županijskog suda u Dubrovniku sudac Pero Miloglav. Slično mišljenje dijeli i dubrovačka odvjetnica Viktorija Knežević koja značajne pozitivne posljedice na pravosuđe ulaskom Hrvatske u Europsku uniju nije ni očekivala jer smatra kako "sama promjena forme rijetko može donijeti promjenu sadržaja."

"Mi smo što se toga tiče kao mlada što se nadala kada se uda da će joj nestati svi problemi, pa je kasnije shvatila da su svi problemi koje je imala ostali,  štoviše mnogi su postali još i veći pa moramo učiti na vlastitim pogreškama", komentirala je odvjetnica Knežević.

Istraživanje je također pokazalo kako je sve manje onih koji vjeruju da se stanje u pravosuđu uopće popravlja. Tako samo 27 posto ispitanih građana smatra da se situacija tijekom zadnjih nekoliko godina popravlja. Gotovo polovica, ili 48 posto, smatra da je stanje u pravosuđu godinama isto, a petina ispitanih uvjerena je da se stanje čak i pogoršava.

"Rezultati provedenog istraživanja doista su porazni i za društvo i za pravnu struku", tvrdi sudac Miloglav koji smatra kako su uzroci lošeg stanja pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj „neusklađenost i neefikasnost postojećih zakona i drugih propisa“.

Miloglav kao probleme dalje ističe "neracionalnu organizaciju rada i preveliku administrativnost cijelog sustava." Također, smatra kako je "nedovoljno izgrađen sustav odgovornosti pravosudnih dužnosnika i drugih djelatnika" te dodaje kako su "radni i materijalni uvjeti često neadekvatni." Sve to, prema njegovom mišljenu, razlozi su zašto hrvatski pravosudni sustav nije na razini razvijenih zemalja Europske unije.

NEZADOVOLJNI GRAĐANI

Odvjetnica Viktorija Knežević smatra kako je istraživanje koje je pokazalo nepovjerenje građana u pravosudni sustav dalo očekivane rezultate.

„Građani su nezadovoljni, a kada spomenete pravosuđe, kao da ste spomenuli kredit u švicarcima, svima se digne kosa na glavi. Ne trebaju nam ankete da bi to znali“, komentirala je Knežević koja smatra kako je pozitivan primjer učinkovitog pravosuđa u području rješavanja zemljišno-knjižnih predmeta.

„Propisan je normativ koliko svaki od službenika treba riješiti predmeta i uvedena je stimulacija za svaki riješen preko te norme. Tako su se za čas su se ispraznile ladice jer se otvorila mogućnosti da oni koji zaista rade dobro svoj posao budu za to nagrađeni“, navela je dubrovačka odvjetnica Knežević dodavši kako je pozitivan pomak i u sferi prekršajnog prava uvođenjem mogućnosti da se plati samo dvije trećine kazne ako je u roku bez korištenja prigovora koji su često zatrpavali sustav i odugovlačili procese.

Jedan od krivaca za pesimističnu sliku o pravosuđu je i dugotrajnost postupaka pa čak 75 posto ispitanika kao najveći problem pravosuđa navodi upravo taj razlog.

Sudac Pero Miloglav smatra kako je dugotrajnost postupaka i veliki broj neriješenih predmeta najveći problem pravosuđa. No, to je tako, navodio on, od kada radi u pravosuđu.

"Zakon i prateći propisi se mijenjaju često i na brzinu, bez studioznijeg pristupa i veće uključenosti i angažiranosti same struke", komentirao je glasnogovornik Županijskog suda u Dubrovniku.

NEOPHODNA REFORMA

Sveobuhvatna reorganizacija i reforma pravosuđa bila je često poštapalica mnogim političarima te je koristio svaki ministar pravosuđa, no često bi želje i planovi postali jedan vid obmane kako će jednom biti bolje. Sudac Pero Miloglav mišljenja je kako reforma pravosuđa mora biti „temeljita, sveobuhvatna i kvalitetna“ te da reforma kao takva nikad nije provedena.

„Za pravu reformu pravosuđa ne treba ishitren niti agresivan pristup, već pametna i hrabra strategija za donošenje niza zakonodavnih i organizacijskih mjera - kratkoročnih i dugoročnih, koje bi trebalo implementirati da bi se koliko-toliko vratilo povjerenje građana u pravnu sigurnost, te pravosuđe postalo učinkovitije“, pojasnio je Miloglav.

Odvjetnica Viktorija Knežević smatra kako je potrebno promijeniti konkretan sadržaj u cilju postizanja boljih rezultata koji bi zadovoljili i građane, ali i sve zaposlene u pravosudnom sustavu. Knežević navodi kako je prije svega potrebno znati što je dovelo do kaosa.

„Mnogi ne znaju da je pravosuđe dosta dobro funkcioniralo sve negdje do 1993. godine, a nakon toga počeo je masovni egzodus pa su neki sjajni suci i državni odvjetnici otišli jer su ih izuzetno male plaće natjerale na to. Mnogi su otišli u odvjetnike kao što danas liječnici odlaze u inozemstvo, a neki su zaključili kako ne bi mogli napredovati zbog politike ili pak etničke pripadnosti. Sve to proizvod je 'olovnih' devedesetih“, prisjetila se Knežević istaknuvši kako je jedno sigurno:  

„Uzalud najbolji zakoni ako ih nema tko primijeniti. Bez kvalitetnih i čestitih sudaca koji su dobro plaćeni za svoj rad nema sustava“, naglasila je dubrovačka odvjetnica.

Glasnogovornik Županijskog suda u Dubrovniku sudac Pero Miloglav pak smatra kako je stanje demotivirajuće, poglavito, kako je istaknuo, za mlade kolege koji tek započinju svoj radni vijek u pravosuđu.

„Svi mi trebamo svojim kvalitetnim i poštenim radom pridonijeti tomu da se negativna slika promijeni“, optimističan je Miloglav koji je naveo primjer kako se na posljednji natječaj Općinskog suda u Dubrovniku nitko nije javio. Iako nije pojasnio što tim primjerom želi poručiti, njegova je opaska ipak znakovita jer ukazuje nezainteresiranost oni koji grade karijeru u pravosudnom sustavu ili je pak dokaz jednog dijela istraživanja koje govori o nepovjerenju unutar sustava.

„Koliko god da nas koštalo pravosuđe, suci i odvjetnici, koliko god bila na neki način 'skupa' ta pravda, moramo znati da je puno skuplja nepravda i nezakonitost i moramo u skladu s time postupati“, zaključila je odvjetnica Viktorija Knežević.

Komentiraj članak

Facebook komentari